Europska komisija (EK) predložila je instrument za oporavak gospodarstva od koronakrize vrijedan 750 milijardi eura te Višegodišnji financijski okvir (VFO) od 1100 milijardi eura. Predsjednik Vlade Andrej Plenković na konferenciji za novinare u Vladi objašnjava što to znači za Hrvatsku.

Posljedice koronakrize su bez presedana, kazao je premijer Plenković.

“Ovo pokazuje kako je bitna potpora građana. Hrvatska u ovom kontekstu može vidjeti koliko je važno da smo članica EU. To da naše članstvo nije apstraktno.

Europska komisija izašla je s planom koji ima planiranih 750 milijardi toga. Povrh toga izaći će i s prijedlogom od 1100 milijardi eura. Od tih sredstava za Hrvatsku je predviđeno više od 10 milijardi eura. 7,3 milijarde eura je bespovratnih sredstava. 2,65 milijardi eura se odnosi na zajmove”, ističe Plenković.

“Ovaj prijedlog od iznimnog je značaja za Hrvatsku”, napominje. 

“Vjerujem kako će prijedlog Europske komisije biti prihvaćen”, dodao je premijer. 

“Ogromna je to potpora Hrvatskoj za što brži izlazak iz krize”, napomenuo je premijer, a kazao je kako se novac očekuje kroz četiri godine.

Bespovratna sredstva djelovat će blagotvorno, napominje. “Kad dobijete bespovratna sredstva onda je to zgodno. 7,3 milijarde eura bit će bespovratnih sredstava. Kada je riječ o dinamici, o njoj ćemo raspravljati na zasjedanju, na samitu, odluke o tome bit će donesene do kraja godine, ali to je ogroman signal za Hrvatsku”, kazao je premijer.

Podsjetimo, Europska komisija (EK) predložila je instrument za oporavak gospodarstva od koronakrize vrijedan 750 milijardi eura te Višegodišnji financijski okvir (VFO) od 1100 milijardi eura.

Instrument se sastoji od 500 milijardi eura bespovratne pomoći najteže pogođenim državama članicama i sektorima te 250 milijardi koje bi se dodjeljivale kao povoljni zajmovi.

Ukupno za VFO i instrument za oporavak i otpornost predlaže se 1850 milijardi eura. Predsjednica EK-a Ursula von der Leyen iznijela je prijedlog u srijedu na sjednici Europskog parlamenta. Paket mjera za oporavak sastoji se od dva dijela – višegodišnjeg proračuna za razdoblje od 2021. do 2027. i instrumenta za oporavak koji će se financirati zaduživanjem na tržištima kapitala uz jamstvo država članica.

Da bi ti prijedlozi prošli moraju dobiti jednoglasnu suglasnost država članica i pristanak Europskog parlamenta.

Predsjednik Europskog vijeća Charles Michel najavio je srijedu da će se 19. lipnja održati fizički summit europskih čelnika na kojem će se pokušati dogovoriti novi višegodišnji proračun i plan za oporavak.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.