Hrvatska će najkasnije do srijede poslati zahtjev za novcem Europske unije kako bi se brže sanirale posljedice potresa u Zagrebu. Hitne mjere za koje se mogu dobiti sredstva iz Fonda solidarnosti su: vraćanje u ispravno stanje infrastrukture i postrojenja za opskrbu energijom i pitkom vodom, telekomunikacija i prijevoza te obnova bolnica i škola kao i pružanje privremenog smještaja.
Nakon predujma, koji može maksimalno iznositi 100 milijuna eura, a koji se očekuje ovog ljeta, ostatak iznosa Hrvatska bi trebala dobiti do kraja godine.
“Oporba se služi nekakvim metodama koje za mene kao čovjeka nisu prihvatljive. Igra se s ljudskim emocijama, nesrećama. I ložiti nekakvu situaciju koju misle da je političko djelovanje. Nije, političko djelovanje znači da odgovorno sjedenete s ljudima iz EK, pitate što trebamo učiniti da bi što prije dobili sredstva”, ustvrdio je ministar državne imovine Mario Banožić.
No, kako doznajemo, i danas i sutra obavljat će se finalne konzultacije s Europskom komisijom, a zahtjev bi trebao biti podnesen najkasnije u srijedu.
VEZANE VIJESTI
“Mi smo, kad kažem mi mislim na GLAS, smo već jedanput rekli, dajte aplicirajte, pripremite dokumente jer vi dio sredstava možete povući odmah i uložiti ih u nešto, a za dio onda ide, postoji određena metodologija. Ali možete doći do dijela novaca. To se moglo napraviti nakon dva tjedna”, istaknula je predsjednica GLAS-a Anka Mrak Taritaš.
Predstavnici GLAS-a trebali bi znati da je preduvjet za predaju zahtjeva precizna procjena štete, poručuju iz Vlade. A ona bi na kraju mogla biti procijenjena na više od 10 milijardi eura.
Država će, kako doznajemo, zatražiti isplatu predujma čija gornja granica iznosi 100 milijuna eura. Očekuju ga već tijekom ljeta.
Ukupan doprinos Fonda izračunava se na maksimalno 6 posto procijenjenog ukupnog iznosa izravne štete – što znači da bi Hrvatska, mogla dobiti i do 500 milijuna eura od Europe.
Istovremeno, država plaća najam svima koji su u potresu ostali bez krova nad glavom. No, najmodavaca je – jako malo.
“Na današnji dan imamo 261 prijavu, 51 rješenje koje je podijeljeno, isto tako imamo, po onoj drugoj osnovi 55 stanova koji su se javili kako bi dali svoj stan u najam”, kaže ministar Banožić.
#related-news_0
To je prije svega posljedica potpunog zanemarivanja stambene politike od strane države, od strane HDZ-a, stvoreno je crno tržište, tvrdi oporba. A stanodavci, prema njihovom mišljenju, ne žele surađivati s državom.
“Jer se pod jedan, boje dugoročnog roka, dugog roka na koji se trebaju obvezati da ih neće izbaciti iz stanova i pod b, toga da će morati plaćati porez. Na koji do sada, u situaciji da inspekcije to nisu gledale, da se to gledalo kroz prste nisu navikli plaćati”, smatra Tomislav Tomašević iz Možemo!.
I dok se država hrva s Fondom i birokracijom, iz oporbe stižu kritike usmjerene na Grad Zagreb.
Zagreb od svoje svekolike imovine, a posebice imovine stanova kojih ima gotovo 5000, uspio je našim građanima dodijeliti 11, cijelih 11 stanova”, upozorava Rada Borić iz Nove ljevice.
Gradonačelnik Bandić odgovara, od 515 ljudi samo ih je 11 ispunilo uvjete iz Odluke o najmu.
“Da je ispunilo više, dobili bi više stanova. Ali ispunilo je zasada 11. Ne možemo davati stanove šakom i kapom nego na bazi kriterija koje je propisala Odluka”, tvrdi Milan Bandić.
Iz Fonda solidarnosti financirat će se obnova škola i bolnica te osnovne infrastrukture, najam zamjenskih stanova, troškovi raščišćavanja centra grada i ostalih područja pogođenih potresom te osnovno saniranje objekata kulturne baštine.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
