Neke zemlje u susjedstvu, poput Srbije i BiH, dnevno bilježe po nekoliko desetaka novih slučajeva. U Brazilu je u jednom danu potvrđeno gotovo 35.000 novozaraženih. U Pekingu su, pak, nakon otkrića 106 novih slučajeva zaraze koronavirusom u pet dana vraćene na snagu neke od mjera te je ponovno počelo masovno testiranje. Situaciju komentiraju epidemiolog, molekularni biolog i znanstvenik.
Mjere restrikcije
“Trenutačno se većina javnosti i političara bavi parlamentarnim izborima pa se može steći dojam kao da više nitko ne misli na koronavirus, ali to nije tako. Naši zavodi za javno zdravstvo te epidemiološke službe i dalje naporno rade kako bi situacija bila pod kontrolom, to se ne događa slučajno. I dalje se provode testiranja jer nam je u planu brzo otkrivanje novozaraženih, njihova izolacija i liječenje te efikasno identificiranje njihovih kontakata, od kojih će nekima također biti određena mjera samoizolacije od 14 dana. Dakle, što se toga tiče, sve je isto kao i prije mjesec-dva, samo su mjere blaže”, objasnio je za Večernji listBranko Kolarić, epidemiolog Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Andrija Štampar.
No priznaje i kako bi do problema ipak moglo doći bude li potrebno ponovno uvesti neke mjere restrikcije prije nego što će biti sastavljena nova Vlada.
“Bude li trebalo neko vrijeme da se formira Vlada, a kako sada stvari stoje to neće biti nimalo jednostavno, situacija bi se mogla zakomplicirati. Ako se poveća broj slučajeva, neke će mjere trebati poduzeti, primjerice zatvoriti domove za starije i nemoćne jer se to neće moći čekati. Osobno sam proučavao koje su nam opcije i pronašao sam mogućnost da predsjednik države, u slučaju da se do ujesen ne uspostavi nova Vlada, imenuje nestranačku Vladu kako bi se i dalje uspješno kontrolirala epidemija. To nam je zadnja linija obrane”, poručuje Kolarić, koji je bio i član Znanstvenog savjeta u borbi protiv koronavirusa.
Molekularni biolog Gordan Lauc smatra da mali broj slučajeva koji se pojavljuje na različitim mjestima na svijetu ipak nije velik problem ili rizik, posebice u ljetnim mjesecima.
“Danas znamo da je COVID-19 puno manje smrtonosan nego što smo strahovali u ožujku te ne postoji potreba da se virus SARS-CoV-2 potpuno eliminira. Jedino je bitno osigurati da se ne proširi previše brzo na nekom području kako ne bi došlo do preopterećenja zdravstvenog sustava. Štoviše, čini se da je ljeti udio teških slučajeva puno manji nego zimi, tako da mislim da je u cijeloj Europi situacija zapravo jako dobra i da većina zaraženih ima blagi oblik bolesti”, kaže Lauc te dodaje da bi se Hrvatska više trebala usredotočiti na broj teško oboljelih nego na broj potvrđenih slučajeva i da ne bi trebalo poduzimati nikakve posebne mjere prije nego što se nađemo u situaciji da imamo nekoliko stotina teško bolesnih.
#related-news_0
Molekularni biolog Igor Štagljar kaže za Večernji list da nam pojave novih žarišta diljem svijeta daju vrlo jasnu poruku – da se i dalje moramo pridržavati mjera opreza, dakle socijalnog distanciranja koliko je to god moguće te da i dalje trebamo nositi zaštitne maske.
Virus u 213 zemalja
“Uopće me ne čudi što se diljem svijeta javljaju nova žarišta jer mi, nažalost, još nismo pobijedili u borbi protiv bolesti COVID-19 zbog toga što se koronavirus raširio u 213 zemalja te ga zbog toga nismo uspjeli staviti pod kontrolu. SARS-CoV-2 cirkulirat će našim planetom sve dok ne stvorimo kolektivni imunitet, a to će se dogoditi kada otprilike 70 posto svjetske populacije bude procijepljeno. Kako ne možemo dopustiti da se to procjepljivanje dogodi prirodno, dakle tako da pustimo da virus zarazi 70 posto populacije, jer bi to izazvalo smrt najmanje jedan posto ukupno zaraženih, moramo čekati na toliko potrebno cjepivo”, objašnjava Štagljar, a na pitanje što nam je činiti do tada, poručuje da se moraju nastaviti provoditi brojni dijagnostički (RT-PCR) testovi kojima se mogu detektirati novi slučajevi, ali i serološki (krvni) testovi kako bi se detektirali i novi, ali i prethodni slučajevi zaraze na širokoj populaciji svake zemlje.
“Svaki novi slučaj zaraze COVID-19 i dalje ćemo odmah morati izolirati te aktivno pratiti sve osobe koje su došle u kontakt s novozaraženim. Taktika je zapravo prilično jednostavna: testirati, detektirati, pratiti i izolirati!”, jasan je Štagljar koji napominje da se slaže i s brojnim ekonomskim stručnjacima koji kažu da više ne možemo dopustiti zaustavljanje ekonomije diljem svijeta.
“Ali do pojave cjepiva ili lijeka svakako ćemo biti osuđeni na život između manjih i većih epidemijskih valova i lokalnih žarišta COVID-19 kao što je to sada slučaj u Kini i Novom Zelandu. Sva ta nova žarišta ukazuju nam da moramo i dalje biti oprezni te da se moramo pridržavati strogih mjera koje otežavaju širenje SARS-CoV-2. Što prije građani svake zemlje to shvate, bit će nam svima puno lakše”, zaključuje Štagljar.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
