Skupina od 20 mreža i organizacija civilnog društva u subotu je uložila prigovor Državnom izbornom povjerenstvu (DIP) na podzastupljenost žena u predizbornim televizijskim sučeljavanjima.
“Prateći aktualnu izbornu kampanju, uočile smo sada već sustavni propust medijskih kuća, u prvom redu RTL-a, televizije s nacionalnom koncesijom, da se u predizborna medijska sučeljavanja adekvatno uključe i žene u svojstvu političkih kandidatkinja koje predstavljaju i zastupaju pozicije svojih političkih opcija u medijskom prostoru”, navodi se u priopćenju medijima.
U pet održanih sučeljavanja na RTL-u 20 muškaraca i tri žene
“Naime, dosad je u pet održanih sučeljavanja na RTL-u sudjelovalo ukupno 23 politička kandidata i kandidatkinja, i to 20 muškaraca i 3 žene. To znači da su ženski politički glasovi na RTL-u dobili samo 13 % posto ukupnog medijskog prostora za predizbornu debatu, što je ogroman i sramotan nesrazmjer u odnosu na udio od 42 % žena na aktualnim izbornim listama.
Budući da znamo da je upravo televizija dominantni medij javnog informiranja građana, kao i da su u startu političke kandidatkinje podzastupljene među nositeljicama izbornih lista, smatramo da RTL kao i ostale televizije s nacionalnom ili lokalnom koncesijom imaju javnu zadaću aktivno djelovati i osigurati javni prostor ženskim političkim glasovima koje inače građani jednostavno ne mogu čuti.
Povrh toga, kako je u RTL-ovoj debati 24. lipnja istaknuo politički kandidat Tomislav Tomašević, RTL nije dozvolio zeleno-lijevoj koaliciji da sama odabere svoju predstavnicu u debati, što je kao najkompetentnija za problematiku sigurnosti trebala biti njihova politička kandidatkinja Sandra Benčić. Tom je prigodom g. Tomašević i upozorio na opetovani izostanak žena u sučeljavanju.”
Rodno neosjetljiva politika
“Slijedom ovih informacija, sa žaljenjem zaključujemo da RTL provodi rodno neosjetljivu uredničku politiku praćenja izbora, zasnovanu na samostalnom odabiru i procjeni najrelevantnijih predstavnika političkih opcija, i to primarno među nositeljima lista (pritom zanemarujući varijablu preferencijskog glasanja), što dovodi političke kandidatkinje u sistemski nepovoljan položaj u medijskom predstavljanju, uzevši u obzir strukture izbornih lista.
Prema javno objavljenim informacijama, čini se da RTL “žensku medijsku kvotu” namjerava kompenzirati najavljenom “mini debatom” u sklopu Dnevnika RTL-a 27. lipnja o ženama u politici gdje bi unutar 10-15 minuta trebale nastupiti tri kandidatkinje. Ovakva urednička politika RTL-a na žalost ukazuje na krivo shvaćanje rodno osjetljive medijske produkcije kojom se, unatoč dobrim namjerama, a uslijed manja znanja i medijskih pravila, žene getoizira i svodi isključivo na zagovornice specifičnih ženskih prava i potreba, umjesto da ih se tretira kao mjerodavne i ravnopravne sugovornice o ukupnom spektru političkih pitanja, uključujući i nacionalnu sigurnost koju je očito RTL rezervirao samo za ‘mušku pamet’.”
Mediji imaju javnu odgovornost promicati rodnu ravnopravnost
“Budući da nam slijedi još punih tjedan dana kampanje te dodatne debate na javnoj televiziji, Novoj TV i RTL-u te lokalnim televizijama ali i vrlo gledanim online video kanalima tiskanih medija, nadamo se da će Državno izborno povjerenstvo iznaći modalitet da razmotri ovaj problem i javno reagira. Tražimo od DIP-a da svojim autoritetom potakne urednike vodećih elektroničkih medija da djeluju odgovorno i vode računa o zastupljenosti političkih kandidatkinja u svim predstojećim izbornim debatama.
Naime, mediji imaju javnu odgovornost promicati rodnu ravnopravnost, što proizlazi iz njihove temeljne, zakonom i strateškim dokumentima definirane javne zadaće informiranja građana ali i razvoja demokratske političke kulture koja podrazumijeva afirmaciju rodne ravnopravnosti te poticanje informirane participacije građana u izbornom procesu.”
Normativne nedorečenosti ne smiju biti razlog za izostanak reakcije DIP-a
“Ovim putem želimo upozoriti da normativni vakuum oko medijskog praćenja izbora kao i nedostatna educiranost medija o rodno osjetljivom pristupu medijskoj produkciji i izbornom procesu uvelike otežavaju situaciju te medije prepuštaju samima sebi u kreiranju modela i pravila praćenja izborne kampanje. Uz žaljenje što DIP to ovaj problem nije prepoznao u svojim Obvezatnim uputama o provedbi izbora, smatramo da normativne nedorečenosti ne smiju biti razlog za izostanak reakcije DIP-a i dodatan napor usmjeren na savjetovanje medija kako da izbjegnu zamku medijske reprodukcije, a time i multiplikacije deficita istinskog rodnog pariteta na izbornim listama i u strukturi izbornih debata.
Ovom prigodom upućujemo i na priopćenja Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova uoči izbora. Kao što ste zasigurno upoznati, Pravobraniteljica će u okviru odredbi Zakona o ravnopravnosti spolova iz pozicije neovisnog i samostalnog tijela pratiti izbornu kampanju, ali u skladu s obvezom da djeluje na nepristran način, tijekom izbornog procesa Pravobraniteljica neće istupati s upozorenjima i preporukama prema bilo kojoj stranci ili pojedincu/ki, veći će po završetku izbora, kao i do sada, napraviti analizu izborne kampanje iz aspekta poštivanja načela ravnopravnosti spolova. U očekivanju ove vrijedne analize, pravodobnu reakciju tijekom kampanje očekujemo od DIP-a”, navodi se u priopćenju koje u ime podnositeljica prigovora DIP-u potpisuje Marina Škrabalo, upraviteljica Zaklade Solidarna.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
