Ekonomski analitičar Damir Novotny u Novom danu komentirao je pregovore na summitu Europske unije koji traju već nekoliko dana.
Novotny smatra kako ovi dugački pregovori odražavaju velike razlike u pristupu fiskalnim politikama između sjevera i juga te zapadnih zemalja i zemalja u tranziciji.
“Postoji nekoliko ključnih pozadinskih razloga. Iza toga stoje dva suštinska koncepta koji su poznati još iz krize 2008. godine. Jedan koncept kaže da treba štedjeti, ali iz krize neke zemlje izađu još snažnije, kao što su Njemačka, Nizozemska i nordijske zemlje”, rekao je Novotny.
Postoji čitav niz strukturnih razloga koji su u pozadini sukoba
Kaže kako postoji čitav niz strukturnih razloga koji su u pozadini sukoba između štedljivih zemalja i zemalja koje bi mogle profitirati.
VEZANE VIJESTI
“Taj novac se prije ili kasnije mora vratiti. Novost je u tome što će se Europska komisija zadužiti i sve će se zemlje članice morati zadužiti. Taj se dug mora vratiti. Ako, a to je tumačenje štedljivijih zemalja, se više novaca da u obliku bespovratne potpore, tada ne postoji osjećaj kod korisnika tih grantova tada nema osjećaja da se taj novac mora vratiti, a kod kredita se novac mora vratiti. Hrvatska je tu neutralna, iako je Hrvatska zemlja koja bi trebala provesti reforme”, pojašnjava Novotny.
Njemačka je u krizi 2010. godine naučila nekoliko važnih političkih lekcija, kaže Novotny. “Tada je Njemačka inzistirala na štednji u Grčkoj. Tako je Njemačka sada dogovorila s Francuskom da se ne inzistira toliko na štednji već na strukturnim reformama. Kod Angele Merkel je jasno da se što prije mora postići sporazum i da se intervenira.
U pozadini tih otpora ove četiri štedljive zemlje i nije toliko ekonomski aspekt, objašnjava Novotny i kaže kako se ovdje rade o političkim razlozima odnosno o težnji tih zemalja koje žele vidjeti nadzor i kontrolu nad trošenjem tog novca.
Koje bi to strukturne reforme trebale biti?
Novotny smatra kako bi tu prije svega trebala biti kontrola javnih financija.
“To znači puno reformi u sustavu obrazovanja, zdravstvu, javnoj administraciji. Također, Hrvatska gotovo ništa u posljednjih godina nije osjetila u smislu stranih investicija. To očekujemo da će se dogoditi ulaskom u europsku monetarnu uniju”, ističe.
Smatra kako će građani teže dolaziti do kredita zbog toga što banke procjenjuju svakog od klijenata prema sposobnosti vraćanja kredita u budućnosti, a nadolazeća kriza mogla bi generirati novi val otkaza.
Kratko se osvrnuo i na najavu Megglea da odlazi s hrvatskog tržišta.
Rekao je kako je Meggle ušao na hrvatsko tržište s investicijom sredinom devedesetih godina kada ih ta investicija nije puno koštala i kada je radna snaga bila jeftina.
“Oni investitori koji su došli početkom tranzicije u potrazi za investicijama koje ih neće puno koštati, ti motivi su nestali”, kazao je zaključno Novotny
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
