Zastupnici u Europskom parlamentu s predsjednikom Vijeća Charlesom Michelom i predsjednicom Komisije Ursulom von der Leyen danas su raspravljali o rezultatima EU summita održanog od 17. do 21. srpnja.
Po završetku izvanredne plenarne rasprave zastupnici će prihvatiti rezoluciju o višegodišnjem financijskom okviru (VFO-u), sustavu vlastitih sredstava i planu oporavka za Europu, kako navodi Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj.
Podsjetimo, čelnici zemalja članica Europske unije postigli su u utorak ujutro, nakon pet dana maratonskih pregovora, dogovor o planu oporavka EU-a nakon pandemije koronavirusa teškom 750 milijardi eura i sedmogodišnjem proračunu od 1074 milijarde eura.
“Plan za oporavak od 750 milijardi eura predviđa 390 milijardi bespovratne pomoći i 360 milijardi zajmova. Ovaj sporazum šalje konkretan signal da je Europa snaga za akciju”, kazao je tom prilikom Charles Michel na konferenciji za novinare.
VEZANE VIJESTI
Nakon višednevnih rasprava, europski građani očekuju sporazum koji je pravi odgovor na ovaj povijesni trenutak. Zabrinuti smo za budućnost u kojoj se gube europska solidarnost i metoda ‘Zajednice’. Europski parlament je istaknuo svoje prioritete i očekuje da se oni uzmu u obzir. Višegodišnji financijski okvir mora biti u stanju odgovoriti na glavne izazove s kojima se suočava Europa u srednjoročnom razdoblju, poput Zelenog plana, digitalizacije, gospodarske otpornosti i borbe protiv nejednakosti’, istaknuo je predsjednik Europskog parlamenta David Sassoli u utorak komentirajući ishod sastanka na vrhu europskih šefova država i vlada.
Dodao je kako je potrebno odmah ustanoviti nove vlastite izvore prihoda. ‘Također, trebamo mjere koje će omogućiti učinkovitu obranu vladavine prava. Nadalje, Parlament je u više navrata pozivao na okončanje sustava rabata. Ako se na ove zahtjeve ne ponudi zadovoljavajući odgovor, Europski parlament neće dati svoj pristanak. Virus COVID-19 je još uvijek među nama i svjedočimo slučajevima u Europi. Stoga više nego ikada, moramo reagirati brzo i hrabro’.
Odgovor EU-a na krizu veći od odgovora Kine i Sjedinjenih Američkih Država
Predsjednik Europskog vijeća Charles Michel je u svom obraćanju europarlamentarcima rekao kako su ovi maratonski pregovori bili kompleksni i o kompleksnim temama te kako su se čelnici 27 država članica usuglasili oko plana oporavka EU-a koji je prvi takve vrste u povijesti. Dogovor je donesen brzo i predstavlja masivan odgovor na ekonomske probleme s kojima će se Europska unija susresti, veći je od odgovora i Sjedinjenih Američkih Država i Kine, istaknuo je.
#related-news_0
Ovo je prvi put u povijesti da se EU kolektivno zadužuje, kazao je, i dodao kako će budžet biti direktno povezan s vladavinom prava. “Covid-19 nas je uzdrmao, a svijet poslije covida-19 morat će biti drugačiji”, istaknuo je. “Ovo je povijesni doseg. Obnovili smo naše bračne zavjete na 30 godina. Europa je tu, snažna i na nogama”, dodao je.
Predsjednica Komisije Ursula von der Leyen je u svom obraćanju europarlamentarcima bila istaknula kako je ovaj virus odnio 600.000 žrtava te kako su to život koji su završili prerano, priče koje nisu do kraja ispričane. Komisija je dala svoj prijedlog, ističe, ali nismo se još “izvukli”, iako prema njenim riječima “vidimo svjetlo na kraju tunela”. Međutim, to svjetlo ima i svoju “sjenu”, kako je to ona nazvala. Sedmogodišnji proračun EU-a poprilično je “tanak”, a rezalo se dosta, od programa Horizon, do Erasmusa, što su istaknuli i brojni eurozastupnici u raspravi.
Problem smanjenog sedmogodišnjeg proračuna EU-a spomenuo je i eurozastupnik Viktor Flego sinoć u programu N1 Televizije, u specijalnog emisiji našeIvane Dragičević koja se bavila upravo planom oporavka EU-a.
“Plan za oporavak je izdašan, ali sedmogodišnji proračun nije tako izdašan”, upozorio je sinoć, govoreći o poziciji njegove grupacije Europskih liberala:
“Bilo je to manje od naših očekivanja o ulaganju u mlade, u digitalizaciju, a tu su još mnoge teme o kojima možemo govoriti.”
Eurozastupnici kritični – VFO je veliki problem
Zastupnici su pozdravili nastojanja čelnika država i vlada na ponovnom pokretanju gospodarstva teško pogođenog krizom izazvanom pandemijom koronavirusa. Međutim, na raspravi su se mogle čuti i brojne kritike. Mnoge su se ticale i prije spomenute vladavine prava. Naime, upravo je vladavina prava bila mjesto prijepora među čelnicima država članica. Podsjetimo, vladavina prava se nije održala kao preduvjet za pomoć, a tu poseban problem predstavljaju države članice poput Mađarske i Poljske.
#related-news_0
Daleko veće zamjerke parlamentarci imaju na Višegodišnji financijski okvir (VFO), sedmogodišnji proračun EU-a. Njihove zamjerke se odnose na smanjenje sredstava u odnosu na predložena u području istraživanja i inovacija, zdravstva, zaštite klime, zaštite vanjskih granica, razmjene studenata.
Mnogi eurozastupnici osvrnuli su se upravo na pitanje VFO (višegodišnjeg financijskog proračuna EU-a). Manfred Weber iz redova EPP-a tako, primjerice, smatra kako VFO nije dovoljan za suočavanje s budućim izazovima koji čekaju EU. Svaki čelnik se u svoju matičnu državu vratio s lijepom omotnicom, kaže Weber, koju će trošiti svatko na svoj način, dok će građani EU- a i dalje ostati zbunjeni i neće razumjeti u što se troši novac poreznih obveznika.
“Štedljive” države ne odustaju
Mnogi su se osvrnuli i na tzv. štedljive ili škrte države. Philippe Lamberts iz kluba zastupnika Zelenih tako nije štedio riječi – on je “škrtce” kako iz naziva optužio da žele uzeti svoj dio kolača bez da ga plate. Kritike su se još ticale smanjenja ulaganja u projekte poput Horizona ili Erasmusa, smanjenje ulaganja u istraživanje raka, a neki su istaknuli i kako će zbog smanjenja ulaganja u digitalizaciju Europa još više kaskati za Kinom. Konzervativac Johan Van Overtveldt je istaknuo kako ništa nije jasno definirano kada se govori o otplati duga te kako nema jasno iscrtane strukture otplate, dok je Ester De Lange iz EPP-a ovaj dogovor nazvala “dobrim, lošim i zlim”, a kao dobru stvar istaknula je činjenicu što je dogovor postignut. “Iako je vani sunčano, to ne znači da je kriza gotova”, ističe ona.
Mišljenje štedljivih država jasno je istaknuo Jaak Madison koji je kao primjer istaknuo svoju matičnu državu Estoniju koja ima najmanji javni dug i sada mora ‘plaćati’ za one države koje su rastrošnije, dok je Bas Eickhout iz redova Zelenih uputio oštru kritiku “štedljivim” državama, pa ih je optužio da režu financiranje istraživanja u zdravstvu u jeku koronakrize i financiranja zelenih politika u jeku klimatskih promjena.
“Za moju zemlju – Hrvatsku – konkretna solidarnost predstavlja veliku priliku za brži gospodarski oporavak i osnaživanje, uz digitalnu i zelenu transformaciju. Smanjivanje razlika preduvjet je Europe nove generacije”, naglasio je zastupnik Karlo Ressler (HDZ/EPP).
Neke države, gospodarski sektori i generacije pogođeniji su nego ostali, i zato je ključno izbjeći produbljivanje društvenih i gospodarskih razlika, smatra on.
Europski parlament često nastupa čvrsto, prijeteći da neće prihvatiti neko rješenje koje im se ne sviđa. Jasno je, međutim, da glavni prijepori ostaju, a vidjet ćemo kako će se ‘mršavi’ VFO odraziti na države članice.
Zastupnici sada izglasavaju rezoluciju kojom zaključuju raspravu i koja će poslužiti kao mandat za predstojeće pregovore s njemačkim predsjedništvom Vijećem EU-a. Rezultat konačnog glasanja bit će objavljen na plenarnoj sjednici danas u 17:30 sati.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
