Postotak mladih u dobi između 25 i 34 godina, koji su prošle godine još uvijek živjeli s roditeljima, u državama članicama EU varira od manje od 10 posto (Danska 4%, Finska 4,8% i Švedska 5,7%) do više od 50 posto (Slovačka 56,4%, Grčka 57,8% i Hrvatska 62%).

Mladi najranije iz roditeljskog doma sele u Švedskoj, Luksemburgu, Danskoj i Finskoj. Odluka o osamostaljenju često ovisi o tome ima li osoba partnera, je li još uvijek student, o financijskoj neovisnosti, o stanju na burzi rada, cijenama nekretnina, ali i kulturološkim razlikama.

U prosjeku mladi u EU napuštaju roditelje sa 26,2 godine u 2019. Međutim, te se brojke jako razlikuju od države do države, pokazuju podaci Eurostata.

Prošle su godine najanije iz doma odlazili mladi u državama na sjeveru kontinenta – Švedskoj (17,8 godina), Danskoj (21,1 godina), Finskoj (21,8 godina) i Luksemburgu (20,1 godina). Prije 25. godine u prosjeku odlaze i u Estoniji, Francuskoj, Njemačkoj i Nizozemskoj.

Na drugoj strani ljestvice nalaze se mladi iz Hrvatske i Slovačke koji najduže ostaju živjeti s roditeljima. U prosjeku u Hrvatskoj odlaze sa 31,8 godina, a u Slovačkoj sa 30,9.

Tu su negdje i mladi u Italiji (30,1 godina), Bugarskoj (30 godina), Malta (29,9 godina), Španjolska (29,5 godina), Portugal (29 godina) i Grčka (28,9 godina).

Podaci također pokazuju da u gotovo svim državama članicama EU žene ranije od muškaraca napuštaju roditelje. Iznimka je Luksemburg.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.