Marišćina, toponim koji je već godinama simbol promašene politike zbrinjavanja otpada. Iako je više od 36 milijuna eura utrošeno za kompleks u zapadnom riječkom prigrađu, umjesto modernog Centra za gospodarenje otpadom stanovnici uporno tvrde da smo dobili jedno obično smetlište koje, pogotovo u ovim ljetnim mjesecima, nepodnošljivo smrdi.
Kućica u cvijeću, mir i tišina. Oko vas šuma. No idilu prekida lahor koji donosi i druge mirise.
“Najviše smrdi ujutro, nekakvim jutarnjim satima, oko 7 i pol i zadržava se do 9 , 9 i pol. Mislim najgore u svemu tome što smrdi našoj djeci, našim roditeljima, ljudi koji su tu starosjedioci”, priča nam Branimir Brnas, stanovnik Marčelja.
Tako je to kad im je prvi susjed Marišćina. Centar za gospodarenje otpadom smrdi gotovo desetljeće. A tako su se mnogi ponosili s njim.
“Gospodin župan (Zlatko Komadina op.a) je rekao da će, eto, to biti najmoderniji centar koji neće imati utjecaj na stanovništvo. Mi mu se već godinama obraćamo, nažalost on kaže da županijski centar nije njegova odgovornost. Obraćamo se načelnici (Sanja Udović op.a), koja je sada došla do Sabora, eto takvi su odgovori institucija”, govori nam Davorka Simčić.
Neki su se obratili i novom predsjedniku Republike.
“Razljutila sam se i odlučila pisati i predsjedniku ZoranuMilanoviću. Odgovorio je u dopisu da on kao PRH ne dozvoljava da bilo tko od stanovnika Hrvatske bude stanovnik drugog reda”, kaže Marina Gulin.
Situacija na Marišćini nikada bolja
Uprava Marišćine, dakako, ima sasvim drugačije razvijeno osjetilo njuha.
“Najvažnije je da od stanovnika dobivamo vrlo pozitivne povratne informacije o kvaliteti zraka. Situacija na Marišćini u posljednje tri godine zapravo nikada nije bila bolja, a tome u prilog ide činjenica da uopće nema prekoračenja sumporovodika, odnosno zadnje je izmjereno u siječnju ove godine.
Ljeto je uvijek dosad bilo najizazovnije razdoblje, no konačno imamo stanje koje nam daje veliki optimizam da pojavu neugodnih mirisa uspješno stavljamo pod kontrolu”, stoji u odgovoru tvrtke Ekoplus koja upravlja Marišćinom.
“Naravno to nije istina, nije istina da je bilo što bolje, mi imamo mjesnu stanicu na ulazu u mjesto koja mjeri isključivo četiri kemijska elementa, četiri elementa koja mogu proizvoditi smrad.
VEZANE VIJESTI
Ovdje je u veljači ove godine, napravljeno istraživanje gdje je pronađeno 116 kemijskih spojeva koji mogu smrditi. Nama i dalje smrdi, da li je to sumporovodik ili nešto drugo? E to tek treba istražiti”, kaže Josip Katalinić iz Kriznog Eko Stožera Marišćina.
Sada se i matična općina Viškovo uključila. Stižu njihovi stručnjaci.
“Kroz jedno 20-ak dana će početi mjerenja neovisna, posebna, po mjeritelju kojeg je angažirala općina. Mjerenja će trajati 24 sata, 20 dana, mi smo to pripremili, čekamo mjeritelja da dođe sa svojom opremom i da možemo komparirati te podatke s mjerne postaje s onim što će učiniti neovisni mjeritelj”, najavljuje Denis Mladenić, zamnjenik načelnice općine Viškovo.
Marišćina je inače prvi hrvatski Centar za gospodarenje otpadom. Skupa, nedovršena, i veoma neugodna. A ona je, kao, ogledni primjer za još 11 novih. Ne miriše na dobro…
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter| Facebook | Instagram
