Pedagog i sociolog, bivši voditelj Cjelovite kurikularne reforme obrazovanja, Boris Jokić, komentirao je situaciju vezanu za početak nove školske godine u doba pandemije koronavirusa.
Jokić smatra da hrvatske obrazovne vlasti kasne kad je u pitanju jasnoća i pravovremenost komuniciranja oko početka školske godine.
“Slijedom epidemije neizvjesnost vezana uz početak školske godine očekivana je i vrijedi jednako za Hrvatsku kao i za Norvešku, Italiju ili Švicarsku. Ono što je izrazito drugačije u odnosu na druge razvijene zemlje su jasnoća i pravovremenost komuniciranja hrvatskih obrazovnih vlasti, stručnost u upravljanju situacijom te posebice razina planiranja i pripremljenosti u sustavu za različite javnozdravstvene i obrazovne scenarije. Tu ozbiljno kasnimo što će se odraziti na učenike, roditelje i odgojno obrazovne radnike. Osobno mi se diže kosa na glavi kada čujem ‘to će se rješavati u hodu’, a imali smo mjesece u kojima se moglo umanjiti negativne i povećati pozitivne učinke u različitim scenarijima”, rekao je Jokić za Večernji list.
Objasnio je i što smatra da bi trebao biti hrvatski model.
“Taj model ima dvije jednako važne komponente javnozdravstvenu i odgojno-obrazovnu. U prvoj glavnu riječ trebaju imati epidemiolozi, što ja nisam. Tu je nužno odustati od ideje jednog univerzalnog rješenja za sve razine i vrste obrazovanja. Upravo zato je trebalo prije početi planirati i to u suradnji s lokalnim zajednicama i samim školama. Potrebno je izraditi planove za škole u dvije i tri smjene, koje su vrlo rijetke u zapadnom svijetu, te učenike u različitim strukovnim programima čija se nastava djelomice zasniva na praksi. Nedovoljno je naglašeno pitanje škola u Zagrebu koje su nastradale u potresu, a čiji su učenici premješteni u druge škole. Mi smo se u potpunosti posvetili pitanju maski, prostora, hodanja po hodnicima, a kao da smo zaboravili da je ključno pitanje kvalitete odgoja i obrazovanja. Tu ministarstvo posebno zakazuje. Odgojno-obrazovnu komponentu moraju voditi odgojno-obrazovni radnici i znanstvenici iz područja obrazovanja. Već davno je trebalo imati plan kako nadoknaditi propušteno iz prošle školske godine zbog korone i štrajka. Sada je jedini trenutak da se to adresira. Moguće je još uvijek izdvojiti ona znanja i vještine koje je nužno usvojiti u nadolazećoj školskoj godini u različitim scenarijima i to za cijelu godinu. Također važno je napraviti nove pristupe vrednovanju i ocjenjivanju u ovoj situaciji te darovitim i učenicima s poteškoćama. Hrvatska ima znanje i stručnost za to na jednakoj razini kao Austrija ili Njemačka, a osobno bih kao i mnogi drugi rado pomogao u pronalaženju najboljih rješenja jer smatram da učenici i ovo društvo imaju pravo na najbolje obrazovanje. Obrazovna politika ima obavezu to osigurati, ali ona ne razmišlja proaktivno već isključivo reaktivno. To su najvažnija pitanja u obrazovanju trenutno, a na njih se uopće ne obraća pažnja”, rekao je Jokić.
Istaknuo je da se već trebalo usporedno pripremati za online nastavu, jer je iskustvo iz proljeća pokazalo da se ona treba poboljšati. “Također važno je naglasiti da se u javnom prostoru provlači jedna velika neistina vezana uz online nastavu potaknuta od politike, a to je da svi učenici i nastavnici imaju tablete, računala i brzi Internet. To je laž i ovo razdoblje treba iskoristiti da se ti uvjeti ujednače kako online nastava ne bi izazvala dodatno društveno raslojavanje među mladima”, rekao je Jokić.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
