Ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs, kao i šef mu Andrej Plenković, žele početak nastave 7. rujna. No kako se taj datum bliži, a broj zaraženih raste, postavlja se pitanje jesu li u Ministarstvu znanosti i obrazovanja uzeli u obzir nepredvidivost epidemije i pripremili se na sve moguće scenarije.
Nastavnici i roditelji strpljivo su čekali upute Radne skupine, ali nakon što su objavljene, sve je više kritičkih glasova kako nisu jasne i sveobuhvatne.
Najviše pomutnje izazvala je preporuka ako se u razredu ne može osigurati distanca od dva metra onda pola razreda ide online, a pola u školu.
VEZANE VIJESTI
Osim toga, u uputama neke stvari nisu definirane. Hoće li nastavnik raditi u isto vrijeme u školi i online ili će morati dodatno raditi kada dođe kući, hoće li biti dodatno plaćen, razumiju li u Ministarstvu razliku između metodologije online nastave i nastave uživo?
To su samo neka od pitanja koje postavljaju nastavniciuz upozorenje da će biti teško nalaziti zamjene za njih ako završe u samoizolaciji ili još gore – obole od koronavirusa.
U posljednja dva tjedna vidljivi su i nagli slalomi na Sveticama pa se nakon uvjeravanja da nema potrebe za Školom na Trećem i online lekcijama pozivaju mentori iz Cjelovite kurikularne reforme i to 25. kolovoza, da do 26. kolovoza odgovore jesu li za nastavak suradnje.
Pitali smo MZO kako tako nagla promjena mišljenja i zašto se u cijelu priču kreće dva tjedna prije početka nove školske godine. Nismo dobili konkretan odgovor na pitanje, tek dvije rečenice:
“Ministarstvo priprema moguće scenarije i modele izvođenja nastave te u tu svrhu nastavlja i s pripremama videomaterijala.
Što se tiče Škole na Trećem, u skladu s epidemiološkom situacijom, odlučit će se na kojem će se kanalu i koji videomaterijali emitirati”, stoji u odgovoru MZO-a.
Brzina odlučivanja bila je potrebna krajem veljače kada se u dva tjedna zbog zatvaranja škola cjelokupna nastava morala preseliti u internetsko okruženje, time je nejasnije zašto MZO snimanje videomaterijala nije odradio, recimo, preko ljeta.
#related-news_0
Kao prvi potez kod preuzimanja mandata Radovan Fuchs najavio je osnivanje gore spomenute Radne skupine za razradu i predlaganje mjera za početak škole, no 23 članice i člana, od epidemiologa do sindikalista nisu bili dovoljni.
Kako smo doznali, prošli tjedan u Ministarstvu su bili Marko Košiček i Lidija Kralj, prvi suradnici bivše ministrice Blaženke Divjak.
O razlogu njihova dolaska kao i o čemu su razgovarali s dužnosnicima MZO-a pitali smo i Ministarstvo. U odgovoru su tek šturo potvrdili da je do sastanka došlo.
Ono što smo uspjeli saznati iz nekoliko drugih izvora jest da su oboje pozvani kako bi pomogli svojim iskustvom iz protekle školske godine i pojasnili Akcijski plan provedbe nastave na daljinu koji su ostavili u nasljedstvo novom ministru.
To nam je u telefonskom razgovoru potvrdio i Marko Košiček.
“Ja sam bio prošli tjedan na sastanku, njih je zanimao dio koji sam koordinirao oko razredne nastave i Škole na Trećem, kako je funkcioniralo, tko je bio uključen, a Lidija Kralj im je prenijela iskustva oko snimanja videolekcija s mentorima od petog razreda osnovne do četvrtog razreda srednje, tehničke, izvedbene stvari, koji su bili problemi s kojima smo se susretali, kako smo ih rješavali, a sve da bi oni imali više detalja oko tog dijela posla”, otkrio je detalje sa sastanka.
Na pitanje je li ga iznenadio poziv iz MZO-a kaže da i nije jer je na odlasku iz Ministarstva poručio da je na raspolaganju ako će im trebati pomoć.
“Situacija je izvanredna, ona još traje i trebamo napraviti najbolje što možemo da u vrijeme korone imamo funkcionalan obrazovni sustav”, kaže Košiček koji nam je otkrio i da je na sastanku 10-15 minuta bio i sam ministar jer ga je zanimalo kako se razvijaju stvari.
Na pitanje što ga je najviše iznenadilo oko poteza ministra i ministarstva kaže da je to bila izjava ministra Fuchsa da je Škola na Trećem gotova.
Baš je danas i oko toga zaiskrilo na relaciji Divjak-Fuchs koja je potonjeg optužila da je izrekao neistine u intervjuu za Slobodnu Dalmaciju, a on uzvratio da nije.
Gdje se kriju potencijalni problemi?
Košičeka smo pitali gdje vidi potencijalne probleme. Ističe da u novim uputama nije vidio dokument koji se bavi pedagoškim dijelom, što se očekuje od učenika kada ne ide u školu, kada je u samoizolaciji, kada nije.
“To bi možda trebalo malo jače naglasiti”, kaže i dodaje da po pitanju razredne nastave ostaje sve prilično isto, ali od petog osnovne do četvrtog srednje je kombinirana nastava novost jer su ti učenici radili na daljinu, nisu bili u školi, a to sada treba razraditi.
“To će trebati najviše pojašnjenja, a ravnatelji su menadžeri na terenu koji trebaju organizirati stvari uz okvirne upute koje daje Ministarstvo”, zaključuje Košiček.
Nova paradigma u hrvatskoj politici?
Traženje pomoći, doduše dva tjedna prije početka nastave, od prijašnjih dužnosnika u MZO-u možda je dokaz jedne endemske pojave u hrvatskoj politici – održavanje kontinuiteta djelovanja i ministar koji se ne ponaša da nulta godina počinje od njega.
U svakom slučaju, ono oko čega se svi slažu jest da je pred učenicima i učiteljima neizvjesna i zahtjevna školska godina. I svi koji im žele dobro i imaju znanje kako pomoći to bi i trebali učiniti.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
