Dvojica nasilnika tukli su u Kaštel Štafiliću i maltretirali mladića s posebnim potrebama, a dvojica su gledala i snimala. Net.hr primjećuje da se u Kaštelima dulje vrijeme znalo za nasilje, a da je reakcija i javnosti, a onda i policije, krenula tek kad se proširila snimka. Može li se, dakle, i kako društvo obraniti?
“Važno je poslati poruku kako nećemo i ne možemo tolerirati nikakav oblik nasilničkog ponašanja”, objašnjavale su za Net.hr u Centru za pružanje usluga u zajednici “Savjetovalište Luka Ritz” u Zagrebu, Ivana Jolić, ravnateljica, magistra socijalne pedagogije i Kristina Divić Čolić, magistra socijalnog rada.
VEZANE VIJESTI
“Takvu poruku šaljemo ako kao društvo pravovremeno i dosljedno reagiramo na svaki oblik nasilničkog ponašanja na način da zaustavimo nasilničko ponašanje, zaštitimo ‘žrtvu’, pružimo joj pomoć i podršku, primjereno sankcioniramo počinitelje, ali isto tako i počiniteljima pružimo potrebnu pomoć kako bi prevenirali buduće nasilno ponašanje”, objasnile su.
Put odrastanja u nasilnu osobu nije nešto što se događa preko noći:
“Razvoj nasilnog ponašanja možemo promatrati kroz individualne karakteristike mlade osobe – primjerice nedostatak empatije, impulzivnost i obiteljske prilike – izostanak roditeljskog nadzora, izloženost nasilju u obitelji, poremećeni obiteljski odnosi i sl.”
Ne počinje niti sve u obitelji:
“Zatim, veliki utjecaj na razvoj nasilničkog ponašanja nalazimo u karakteristikama vršnjaka, prijatelji koji manifestiraju rizična ponašanja, imaju pozitivne stavove prema nasilju, iskustvo odbacivanja od vršnjaka, izoliranost, školi – loš akademski uspjeh, disciplinski problemi, neadekvatni međuljudski odnosi, nedostatak privrženosti prema školi.”
#related-news_0
Socijalne stručnjakinje skrenule su pažnju i na ulogu generalnih kretanja u društvu na izazivanje razvoja mlade osobe u nasilnu.
“Obilježja zajednice te društva općenito imaju također veliki utjecaj na formiranje nasilničkog ponašanja kroz nedostatnu kontrolu i nadzor, laku dostupnost droga i alkohola, često prezentiranje nasilja u medijima, izostanak ili neadekvatnu reakciju sustava na nasilje”, kazale su.
Net.hr je primijetio da se u Kaštel Štafiliću zlostavljani mladić nije usudio tražiti pomoć, nego je trpio zlostavljanje sve dok ono na vidjelo nije izišlo zahvaljujući njemu nego njima.
“Čini se kako je općenito društvo postalo tolerantnije na nasilje i nerijetko se reagira tek kada problem eskalira. U svakodnevnom radu s djecom i mladima često čujemo da se ne usude tražiti pomoć iz straha da će se situacija pogoršati – jer se boje osvete, ali isto tako i zbog doživljaja da adekvatna pomoć odraslih i institucija izostaje”, objasnile su i dodale niz primjera kada okolina, odrasli griješe kad mladoj zlostavljanoj osobi relativiziraju što joj se događa:
#related-news_0
“Moraš se prilagoditi, to je sve normalno i meni je tako bilo”, “Zašto uvijek mora s tobom biti neki problem?”, “Jesi li ti napravila nešto da si zaslužila takvu reakciju?”, “Znaš da nemamo šanse, njeni roditelji su utjecajni”, “Prestani se žaliti, vrati istom mjerom””…
“Na žalost, među nama još uvijek postoje ‘pogrešna’ uvjerenja o tome kako je nasilje među djecom i mladima sastavni dio odrastanja i kako će to proći… Važno je za zapamtiti kako je vršnjački sukob sastavni dio odrastanja, a sukob i nasilje nisu sinonimi. U sukobu je moć onih koji su u sukobu podjednaka, a kod nasilja je prisutan nesrazmjer u moći, a isto je često usmjereno na osobu koja je zbog određenih karakteristika percipirana slabijom i nemoćnijom od osobe ili skupine koja čini nasilje”, objasnile su stručnjakinje razliku između vršnjačkog sukoba i nasilja.
Net.hr je primijetio i to da je, osim što je javnost bila krajnje zgrožena maltretiranjem koje je vidjela na snimci, pa i već i samim onime što se o slučaju iz Kaštela dalo pročitati, da je javnost reagirala i pozivanjem na osvetu “ulice” nad nasilnicima.
#related-news_0
“Osobi koja je žrtva nasilja važno je osigurati dostupnu stručnu pomoć i podršku. Iako događaji poput ovog izazivaju glasne reakcije javnosti, važno je osvijestiti i vlastitu odgovornost u reakciji”, pozvale su stručnjakinje na to da se svaki pojedinac i društvo u cjelini suoče sa samima sobom u odnosu na viđeno.
Za neadekvatne komentare po društvenim mrežama i portalima one su upozorile da mogu nerijetko uzrokovati i daljnju štetu:
“Pozivanje na odmazdu, govor mržnje i sl. Ponovno apeliramo na osobnu odgovornost svakoga od nas, reagiranje na nasilje kojemu svjedočimo u našoj bliskoj okolini, upravo kako bi i žrtva, ali i osoba koja čini nasilje dobili adekvatnu i pravovremenu stručnu pomoć.”
Mediji su se i ovaj put našli pred dvojbom, objavljivati snimku ili ne.
#related-news_0
“Izloženost nasilnim sadržajima – kroz crtiće, filmove, videoigre, društvene mreže – podižu našu toleranciju na takve sadržaje. Postajemo sve tolerantniji na nasilje”, ustvrdile su stručnjakinje i istaknule jedino čime je moguće odgajati zdrave ljude u društvu:
“Trebamo ulagati puno više u prevenciju te rano prepoznavanje rizika, suradnju institucija, dostupnosti podrške djeci, mladima i obiteljima, od najranije dobi.”
“Još jednom naglašavamo kako je pravovremena i adekvatna reakcija, sustavno ulaganje u preventivne programe, naglasak na odgojnoj komponenti u obrazovanju, učenju socijalnih vještina i promoviranju tolerancije i pozitivnih društvenih vrijednosti ključno u borbi protiv nasilja kao i drugih oblika rizičnih ponašanja”, poručile su.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
