Bivša ministrica obrazovanja Blaženka Divjak objavila je na društvenim mrežama da je 20. svibnja, kada je Hrvatska imala 3 registrirana novozaražena, HZJZ predlagao studentima nastavu na daljinu. Danas, kada je 311 registriranih novozaraženih, predlaže se "klasična nastava".
“Upravo sam uočila da je HZJZ objavio Preporuke za održavanje nastave na visokim učilištima u razdoblju pandemije bolesti COVID-19 uz primjenu protuepidemijskih mjera (02/09/2020)”, tako je Divjak započela objavu.
VEZANE VIJESTI
“Ne mogu vjerovati što sve tamo piše”, nastavila je i objasnila da je najnovija preporuka donesena “danas 2. rujna 2020. u danu kada imamo 311 novooboljelih”.
“I kaže (preporuka) da se svi vrate na visoka učilišta i rade na ‘klasični’ način. Prethodna preporuka za visoka učilišta je objavljena 20. svibnja 2020. kada smo imali 3 novooboljela i HZJZ je preporučio da se pretežno koristi nastava na daljinu. A nije niti zanemariv podatak da je sada svaki četvrti oboljeli u dobnoj skupini u kojoj je većina studenata”, navela je prethodnica sadašnjeg ministra Radovana Fuchsa.
Ona navodi da studenti na fakultetima nemaju svoju učionicu i da se na većini fakulteta predavanja inače izvode u velikim grupama. Divjak piše i to da se na mnogim fakultetima nastava izvodila i sa 150 studenata u dvorani. Sada je bitno drugačije:
“U predavaonici u kojoj se izvodila takva nastava sada po epidemiološkim uvjetima jedva stane 40 studenata! Gdje će biti ostali studenti? A ako se za preostalih 110 nastava izvodi online, čemu onda ovih 40 u učionici? A gdje će se izvoditi seminari, vježbe i ostali oblici nastave koji bi trebali imati prioritet u izvođenju uživo? Gdje će nastavu izvoditi visoka učilišta čije su zgrade porušene u potresu?”
#related-news_0
Divjak predbacuje epidemiolozima da su “postali i stručnjaci za kvalitetu nastave na visokim učilištima”.
“Oni vrlo jasno kažu da je ‘klasični način izvođenja nastave najbolji i optimalan’, a još da i ‘klasični’ način osigurava pretpostavke i za cjelovito formiranje mladih ljudi. Istina je da su neka visoka učilišta izvodila nastavu na daljinu na loš način ili su izvodili tako da su se nastavnici ponašali kao spikeri za ppt prezentacije. Ali nastava na daljinu se može i kvalitetno i smisleno izvoditi i mnogi su tako i radili te su pri tome i mnogo toga naučili i osuvremenili cijeli proces”, smatra Divjak.
Čitatelje svog posta Blaženak Divjak poziva da uoče da su “20. svibnja u tadašnjim Preporukama napisali da se ‘uzima u obzir činjenica da studenti s obzirom na dob imaju uglavnom odgovarajuće navike i vještine vezane uz rad na računalu i nove tehnologije, te se za sve aktivnosti za koje je to primjereno te kod kojih provedba na daljinu ne remeti nastavni proces preporučuje da se i nadalje provode na daljinu”:
#related-news_0
“A evo sada kopernikanskog obrata jer valjda su sada izgubili te vještine.”
Nakon još nekoliko navoda iz najnovijih preporuka HZJZ-a o nastavi na visokim učilištima, Divjak zaključuje:
“Ovaj dokument vrvi nelogičnostima i neprovedivim preporukama za visoka učilišta jer je očito bila namjera da se sve vrati na staro i ‘klasično’ bez obzira na uvjete i bez obzira na prilike da unaprijedimo nastavu na visokim učilištima. Jer ‘klasično’ je najbolje, bez obzira na posljedice.”
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
