Državni tajnik u Ministarstvu unutarnjih poslova Žarko Katić ustvrdio je u četvrtak da novi zakon o strancima, koji od iduće godine predviđa ukidanje godišnjih kvota za zapošljavanje stranaca, neće utjecati na cijenu rada.
„Ovaj model nikako neće rušiti cijenu rada, dapače još više drži do hrvatskog radnika jer je poslodavac u obvezi tražiti zaposlenika s hrvatskog tržišta rada a stranog državljanima može tražiti tek ako ga ne može naći”, kazao je Katić odgovarajući na pitanja zastupnika u saborskoj raspravi.
Osim toga većina poslodavaca kaže da ih strani državljani više koštaju i da su Hrvati poželjniji radnici, dodao je Katić odgovarajući Katarini Peović (RF) koja smatra da će zakon omogućiti poslodavcima održavanje niske cijene rada.
Peović tvrdi da Hrvatskoj ne nedostaje radnika, već da je problem što je cijena rada tri puta manja nego primjerice u Njemačkoj ili Austriji.
Benčić: Zakon ne štiti cijenu rada domaćih radnika
I Sandra Benčić (Možemo) smatra da zakon ne štiti cijenu rada domaćih radnika te da će omogućiti da ona ostane ista ili nastavi padati.
„Cijena rada regulirana je drugim propisima i stanjem na tržištu rada, no Ministarstvo unutarnjih poslova prilikom izdavanja dozvola za boravak i rad provjerava plaća li poslodavac redovito plaću i poštuje li propise, ako ne isplaćuje plaće ne može dobiti radnu dozvolu za strance”, odgovorio je Katić.
Miro Bulj (Most) ocijenio je liberalizaciju uvoza strane radne snage udarom na demografsku sliku Hrvatske, a Stephen Nikola Bartulica (DP) da smo dovedeni u očajničku poziciju da moramo ukidati kvote radi manjka radne snage zbog propusta nečinjenja koje je trajalo godinama.
„Ovo je useljenički zakon koji ne štiti hrvatskog radnika”, kazao je Miroslav Škoro (DP).
Erik Fabijanić (SDP) pozdravlja novi zakon, no i on smatra da će utjecati na tržište rada i da je zato nužan socijalni dijalog.
Katić: Zakon o strancima temeljito pripreman
Državni tajnik Katić ističe da je zakon o strancima temeljito pripreman, da je odluka o ukidanju kvota donesena nakon dubokog promišljanja i usaglašavanja sa socijalnim partnerima te da je dobar okvir za privlačenje radne snage u Hrvatsku.
Prema novom zakonu izdavanje dozvola za boravak i rad vršiti će se na temelju pozitivnog mišljenja Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. Poslodavci će tako biti u obvezi prije podnošenja zahtjeva za dozvolu za boravak i rad stranaca prethodno zatražiti od HZZO-a provedbu testa tržišta odnosno oni će pokušati pronaći radnu snagu na hrvatskom tržištu. Tek u slučaju da nema radnika na domaćem tržištu poslodavcima će se odobriti zahtjev za zapošljavanje stranaca.
U 2016. izdano je 2428 radnih dozvola za strance, u 2017. godini 9088, a u 2018. više od 30 tisuća. U 2019. godini izdano ih je 70637 a u prvih osam mjeseci 2020. godine 42884. Tradicionalno u našu zemlju najčešće dolaze državljani susjednih zemalja, Bosne i Hercegovine, Srbije, Kosova, Sjeverne Makedonije i Albanije, a sve je veći broj radnika i izvan Europe primjerice Indije, Nepala i Filipina.
Jedna od novina zakona je i propisivanje poput mogućnosti reguliranja privremenog boravka tzv. digitalnim nomadima, odnosno strancima koji obavljaju poslove digitalnim putem za inozemne poslodavce.
„Hrvatska je jedna od prvih zemalja koja nudi ovakav boravak stranim državljanima iz trećih zemalja. Držimo da postoji dosta veliki interes i da će te osobe boraveći u Hrvatskoj ostvariti određene koristi za hrvatsko gospodarstvo prvenstveno turizam”, kazao je Katić.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
