EU klimatski neutralna do 2050.? Jerković: Potrebna nam je pravedna tranzicija

Michal Šimečka je kao izvjestitelj Europskog parlamenta bio zadužen za izradu mehanizma za zaštitu demokracije i vladavine prava kojim se predviđa uvođenje trajnog nadzora u državama članicama kako bi se bolje štitile europske vrijednosti.

O zaštiti europskih vrijednosti bit će riječi i na plenarnoj raspravi o pregovorima o višegodišnjem proračunu Europske unije budući da europarlamentarci inzistiraju na uvjetovanju korištenja europskog novca poštovanjem vladavine prava.

Na dnevnom redu sjednice koja će se održati u Bruxellesu od 5. do 8. listopada zastupnici će glasati i o EU propisu o klimi kojim bi se uveli ambiciozni ciljevi za smanjenje emisije štetnih plinova do 2030. godine.

Jerković: Održivi modeli i u proizvodnji i potrošnji, digitalizacija

Romana Jerković je kako kazala propis o klimi dolazi u ključno vrijeme i u trenu koji se može okarakterizirati kao kritičan jer klimatske promjene predstavljaju opasnost za sve. Na plenarnoj sjednici idući tjedan glasat će se o konačnom prijedlogu klimatskog zakona kojim bi klimatska neutralnost za sve države članice postala obaveza do 2050. godine.

"Zastupnici u svojem nacrtu izvješća žele poboljšati ambicije Komisije te pozivaju na smanjenje emisija za 60 posto do 2030. u odnosu na 1990. godinu i ustraju na tome da EU i sve države članice pojedinačno budu obvezne do 2050. postati klimatski neutralne", kazala je Jerković i dodala kako su ključni elementi oporavka Europe od trenutne krize upravo prijelaz na dugoročno održiv model u proizvodnji i potrošnji, uz digitalizaciju.

"Zelena i digitalna tranzicija imaju ogroman potencijal za gospodarski rast, ali važni elementi tranzicije su pravednost i socijalna uključivost, otvaranje radnih mjesta i mobiliziranje privatnih investicija." Ona ističe upravo tranziciju u kojoj bi naglasak bio stavljen na pravednije ekonomske sustave s puno uravnoteženijom preraspodjelom društvenog bogatstva.

Koncentracija moći, smatra Jerković, više ne bi trebala biti u rukama male elite. "To bi bila pravedna tranzicija", kaže Jerković i ističe važnost kvalitetnih radnih mjesta, znanosti, tehnologije i istraživanja koji će se odmaknuti od 'business as usual' modela.

Sokol: Stvari nisu jednodimenzionalne kakvim se možda prikazuju

Tomislav Sokol, eurozastupnik iz redova HDZ-a, pak smatra da bi ovakav tip zelenog novog plana i uvjetovanja smanjenja emisije štetnih plinova trebalo bi temeljiti na znanstvenim studijama koje bi dale odgovor na to kako će svaka država članica biti pogođena, budući da uvjeti u svakoj državi članici nisu isti.

"Apsolutno sam za zaštitu okoliša, smanjenje staklenički plinova, to je budućnost. Ali nije sve jednodimenzionalno kako se u javnosti možda prikazuje. Te procjene trebaju biti bazirane na znanosti, mi se zalažemo za izradu znanstvenih studije", ističe Sokol.

"Ukupni troškovi tranzicije prema novim tehnologijama će biti veliki, tako da ne možemo licitirati brojkama. Mislim da treba govoriti o svim aspektima, koji su složeni. Troškovi će biti veliki, bit će i gubitnika kojima će sigurno biti teško odgovoriti na uvjete", dodaje Sokol.

Ističe i male poljoprivrednike koji su već opterećeni i teško im je ispuniti sve uvjete i propise, a sada će im biti još teže. Trebat će im pomoći", kaže i dodaje kako nije realno da ćemo izjednačiti standarde na cijeloj razini EU-a.

Šimečka: Želimo radnje, ne samo izvješća

Izvjestitelj za prijedlog uvođenja trajnog EU mehanizma nadzora demokracije, vladavine prava i temeljnih prava, Michal Šimečka (Renew Europe, Slovačka) istaknuo je da bi novi alat omogućio brzu reakciju u slučaju kada postoje ozbiljni problemi u članicama čije vlade europski novac usmjeravaju na korumpirane oligarhe.

Pohvalio je činjenicu što je Komisija ovaj tjedan objavila prvo izvješće o vladavini prava u članicama, ali je upozorio i da nedostaju konkretne mjere koje se trebaju poduzeti u slučaju nepoštivanja vrijednosti Europske unije.

"Pitanje vladavine zakona postaje jedno od najkontroverznijih pitanja u Europskoj uniji. Mi smo u proteklih 10 godina vidjeli postojano pogoršanje i propadanje vladavine prava", kazao i kao konkretan primjer istaknuo Mađarsku za koju misli da više nije liberalna demokracija.

"Naš prijedlog sadrži ne samo monitoring nego i mjere povezane s uvjetovanjem korištenja europskog novca, bilo iz novog dugoročnog proračuna Unije i kohezijskih fondova, ali i iz instrumenta oporavka od koronakrize. To ne znači kažnjavanje građana, nego ograničavanje mogućnosti korumpiranim vladama da europski novac distribuiraju svojoj mreži", kazao je.

Hrvatska u neslavnom društvu

"Komisija je napravila važan korak izdavanje izvješća koji se odnosi na vladavinu prava, ali mi želimo i akciju, radnje, ne samo izvješće", kazao je te kao ključni problem istaknuo upravo to - sve staje na izvješću. Inače, u najnovijem izvješću spomenuta je i Hrvatska i to ne u dobrom kontekstu.

U području medijskih sloboda, Hrvatska se spominje među skupinom zemalja u kojima se novinari suočavaju s prijetnjama fizičkoj sigurnosti, internetskom uznemiravanju, zastrašivanju. Uz nas u toj se skupini spominju Bugarska, Mađarska, Slovenija i Španjolska.

Inače, uvjetovanje korištenja europskog novca poštivanjem vladavine prava jedan je od temeljnih zahtjeva Europskog parlamenta u pregovorima o novom višegodišnjem proračunu i paketu oporavka koji se vode s Vijećem i Komisijom. Zastupnik Šimečka kritizirao je posljednji prijedlog njemačkog predsjedanja Vijećem vezan uz to pitanje te je ocijenio da se pregovori održavaju u "apsurdnoj atmosferi u kojoj jedna članica, Mađarska, prijeti blokadom paketa oporavka i višegodišnjeg proračuna budu li oni vezani uz bilo kakvu uvjetovanost vladavinom prava".

Sokol o vladavini prava: Sadašnji mehanizam u velikoj mjeri neprovediv

Sokol se također osvrnuo na uvjetovanje poštovanja vladavine prava u pregovorima o proračunu. On kaže kako je sadašnji u velikoj mjeri neprovediv, budući da se sve druge države moraju usuglasiti, a ističe i još nešto što smatra problematičnim - uskrata sredstava mogla bi postati sredstvo političkog obračuna i metoda stvaranja pritiska na države članice bez nekakvih konkretnih dokaza.

EPP stoga smatra da bi  odluku trebalo prepustiti sudovima, a ne političkim tijelima nekih drugih država.

Također smatra da prijedlog njemačkog predsjedanja Vijećem, koji predviđa da se državu članicu može sankcionirati suspenzijom korištenja EU fondova samo ako se ustanove nepravilnosti i kršenja vladavine prava kod njihova korištenja, predstavlja korak naprijed dodavši da "mehanizmi koji se trenutno predlažu, a u kojima bi politička tijela EU-a odlučivala u širokom smislu jesu li neke države članice počinile povredu vladavine prava nije dobar put".

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.