Epidemiolog i član vladina stručnog tima Branko Kolarić dao je intervju našoj Matei Dominiković u kojem je komentirao situaciju s koronavirusom u Hrvatskoj te što nas čeka najesen.
Što ste predložili stožeru od novih mjera?
Za suzbijanje epidemije znamo te neke princpe, izbjegavanje bliskog kontakta svakog koji nije nužan. Sada u RH i u Zagrebu bilježimo da su to nekakve privatne proslave, nekad su to okupljanja u barovima, na nekim terasama, gdje god smo blizu jedni drugih na manje od metar bez maske, imamo mogućnost prijenosa zaraze. U tom smislu se već govorilo o nekakvim obavezama maski na zatvorenom prostoru, a negdje i na otvorenom. Ja se isto zalažem za organizaciju posla gdje god je to moguće da se krene u rad od kuće jer ako možemo posao oabviti od kuće, imamo mogućnost organiziranja, zašto ne? Zašto se izlagati riziku od širenja epidemije i još stvar oko kontakata, ljudi ne žele ići u samoizolacije, to im je grozno, ali ljudi se zaraze i onda ih nakon 3-4 dana kontaktiramo i to što netko zataji kontakt, imat ćemo samo veći broj zaraženih tako da mi u konačnici za te kontakte saznamo retrogradno.
VEZANE VIJESTI
Mislite li da treba ići u jednu vrstu društvenog lockdowna, kao npr. ograničiti druženja obitelji iz različitih kućanstava?
Mislim da trebamo sami biti svjesni toga da je organizacija proslava u zatvorenom prostoru rizik za širenje epidemije. Što se tiče odluka i mjera Stožera, ja ih ne bi prejudicirao, nisam član Stožera, ali kad razgovaram s ljudima pa me pitaju da li da organiziraju nešto, pa ja im kažem nemoj- ako ne moraš, ako nije nužno.
Treba li bolnički sustav poraditi na tome da se odmah krene u organizaciju i pripreme za zimu, a ne da je vječiti odgovor – imamo arenu, imamo šatore?
Nemamo Arenu. Trenutno nemamo Arenu, ona je transformirana odnosno rasformirana. Vjerojatno se može ponovno podići, ali je sada nemamo. Ja vjerujem da Ministarstvo zdravstva radi na bolničkim kapacitetima, na uvježbavanju ljudi da znaju baratati respiratorima jer osim same opreme, važni su nam tu ljudski resursi i vještine koji ljudi imaju. Dakle, nije samo imati tehnološku mogućnost pružanja pomoći jer dio ljudi, sad sam se čuo s češkim kolegama, jako puno liječnika i sestara je u samoizolaciji i zaraženih, a onda kad vam nema tko raditi, onda badava imate opremu, krevete, respiratore.
Koliko Hrvatska ima kapaciteta za dnevna testiranja?
#related-news_0
Kapaciteta za testiranja, mislim da smo tu negdje koliko ih i sada radimo dnevno. To je 6000-7000. A ovisno o broju zaraženih, ako imamo više zaraženih, onda ćemo trebati povećati kapacitete. A ja nekako preporučam da pokušamo uvesti ove brze antigenske testove, da njih malo validiramo. Oni jesu nešto niže osjetljivi od PCR metode, ali ih se može raditi npr. u domovima za starije na licu mjesta, može se brzo dobiti rezultat. A kad imamo veći broj zaraženih, onda i ta manja osjetljivost nam nije toliki problem.
Da se naslutiti da ovo nije najveća brojka dnevno zaraženih, imate li poruku za građane?
Poruka građanima je – s ovim ćemo biti ovu jesen i zimu. Ako negiramo problem, nećemo si pomoći. Naviknuti se na distancu, na nošenje maski kao odjevnog predmeta, a u jesen i zimu ja se nadam da ćemo imati do kraja godine imati registrirano cjepivo pa ćemo imati još jedno oruđe za suzbijanje epidemije.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
