Nova TV ove godine obilježava 20 godina od početka emitiranja, a Dnevnik Nove TV ovog je mjeseca obilježio svoj 15. rođendan. Gošća Pressinga tim je povodom bila direktorica Informativnog programa Nove TV Ksenija Kardum.
Kazala je kako je za uspjeh ključno je da svi u timu imaju isti cilj.
“Kada smo krenuli imali smo toliko mizernu gledanost da su nam se kolege na terenu smijale. Ali vremenom smo došli do toga da smo najgledaniji”, rekla je Ksenija Kardum.
Kazala je kako im je četiri godine trebalo da u gledanosti preteknu HTV.
“Pribjegavali smo trikovima da ljudi ostanu uz nas za vrijeme Dnevnika. Pratili smo dosta vijesti koje ljudi na HTV-u nisu mogli vidjeti. Bilo je i crne kronike, i showbiznisa, ali i drugačiji pristup temama iz politike. Način izvještavanja se promijenio mnogo u zadnjih 15 godina”, kazala je.
Naglasila je kako im ljudi vjeruju.
“Ljudi nas gledaju jer nam vjeruju, imamo ljude s iskustvom, ljude koji su prepoznatljivi i to nam svakako pomaže. Je li teže doći ili ostati na vrhu? Podjednako je teško, samo su metode drugačije. Jedan je način putovanja na vrh, a drugačija je priča kada se tamo trebate zadržati. Tada je važno ne narušiti povjerenje gledatelja. Borite se s konkurencijom, ali i s drugačijim načinom konzumacije vijesti”, kazala je. Što se tiče javljanja uživo, rekla je da je njihova publika navikla na to, te da se to pokazalo kao dobar pristup. Što se tiče izjava koje novinari čekaju pred Vladom, rekla je da se kvalitetne izjave i informacije ne dobivaju se čekanjem novinara ispred vlade.
Rekla je i kako se program njihovog Dnevnika neće mijenjati samo zbog toga što su RTL i HRT mijenjali svoje.
“Konkurencija vas tjera da budete bolji, da se ne uspavate”, rekla je, a kada je u pitanju cijena održavanja njihovog informativnog programa odgovorila je:
“Informativni program je jako skup, samo ako vidite koliko ekipa morate poslati na teren, pa su tu putovanja… U informativnom programu imamo oko 150 ljudi, od čega su polovica novinari”, rekla je.
Kazala je kako se nije dogodilo da su oni micali neke informacije ako je netko tražio. No za to imaju i potporu uprave, a za što su zaslužni rezultati.
Protiv lažnih vijesti bore se samo provjerom informacija do kojih dođu. Nekada potroše i po pola dana da bi provjerili je li točno ono do čega su došli, što im stvara problem, ali su to prihvatili. “Radije ćemo biti drugi, ali da ne pogriješimo. To je jedna od odgovornosti koja dolazi s prvim mjestom”, kazala je.
Dodala je i kako su među rijetkima, ako na i jedini, koji nakon napada na policajca na Markovom trgu nisu objavili ime napadača, njegovu fotografiju, niti su kontaktirali ljude s kojima je bio blizak.
“Kada čujete da je netko bio dobra osoba, stvarate simpatiju prema njemu, a nužno je da ljudi shvate koji je ta osoba čin izvela, te da ga se osudi. Taj čin treba biti depersonaliziran. Treba izbjeći da njegova osobna priča potakne nekog drugo. Dio ljudi koji takve stvari učine žele da se o tome izvještava. Kao i teroristički napadi – dok se o tome priča, oni su postigli cilj”, rekla je.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.