Predsjednik Hrvatskog saveza slijepih Vojin Perić u četvrtak je na Međunarodni dan bijelog štapa, 15. listopada, upozorio na težak položaj slijepih osoba u Hrvatskoj, istaknuvši potrebu donošenja zakona o inkluzivnom dodatku.

U Hrvatskoj je više od 5900 slijepih osoba. U Zagrebu je 1200 slijepih, napominje Perić.

“Mi trebamo zakon o inkluzivnom doplatku. To je kompenzacijski novac kojim se pokrivaju troškovi prouzročeni invaliditetom, u našem slučaju sljepoćom. Puno je takvih troškova”, rekao je Vojin Perić.

“Da bih čitao nešto što je napisano na crnom tisku na brajici, na uređaju koji se zove ‘Brailleov redak”, ja ga moram platiti 40.000 kuna, kao polovni automobil, a sat moram platiti 600 kuna, jer jeftinijeg nema”, izjavio je Perić novinarima u Kazalištu Vidra gdje je na Međunarodni dan bijelog štapa održana početna konferencija projekta DANOVA: inovativne usluge prijevoza za slijepe i slabovidne putnike u Dunavskoj regiji.

Napominje da slijepa osoba mora izdvojiti puno novaca da bi pokrila troškove prouzročene invaliditetom, a da inkluzivni doplatak ova država ‘donosi 20 godina’, te su im i sada rekli da novaca nema.

“Osjećam se kao netko koga obmanjuju, a ja obmanjujem naše članstvo jer im moram govoriti ono što mi govori politika, a politika me obmanjuje”, kazao je Perić.

Ističe kako je problem i što još nije donesen zakon o asistenciji, koji djeluje kao pilot projekt još od premijerke Jadranke Kosor. Poručuje da to mora biti zakon.

Nezadovoljan je, kaže i što mu vlasti kažu da ih nemaju u planu 2021. godine. “Zamislite, kad vam netko 20 godina kaže da nema novaca, a čujemo i saznajemo da se novci troše na razne stvari”, dodao je.

Za sebe kaže da on ne treba socijalna davanja jer uspije zaraditi, ali problem je što samo pet posto slijepih osoba u Hrvatskoj radi. “Zar to nije dovoljan znak za uzbunu?”, pita se. Kaže i kako su mu rekli da još uvijek nisu definirali tko je to osoba s teškim invaliditetom.

“Ja sam slijep, ako to nije teški invaliditet, recite, što još trebam napraviti – izgubiti ruku, što?”, pita se predsjednik Hrvatskog saveza slijepih te poziva vlasti na “socijalnu i ljudsku osjetljivost da te neke institute novčane i druge reguliramo i da imamo zakonski okvir koji poštuje Konvenciju UN-a koju je Hrvatska među prvima potpisala, ali samo potpisala”.

Saborska zastupnica Ljubica Lukačić (HDZ) koja je osoba s invaliditetom u invalidskim kolicima novinarima je izjavila da slijepe i slabovidne osobe imaju puno problema kao i sve druge osobe s invaliditetom. Rekla je da je u fokusu zakon o inkluzivnom dodatku, zakon o socijalnoj skrbi i zakon o osobnoj asistenciji te da je sigurna da će zajedničkim snagama naći rješenja i za ta tri ključna zakona, a onda i za rješavanje problema.

Poručila je da će zakon o inkluzivnom dodatku sigurno biti donesen u ovom četverogodišnjem mandatu, ali da nije u planu za 2021. “Međutim, moje je osobno mišljenje da niti zakon o inkluzivnom dodatku, a niti zakon o osobnoj asistenciji ne može biti donesen dok nemamo definiciju osobe s invaliditetom i dok ne znamo tko su to osobe s invaliditetom”, kaže Lukačić.

Hrvatski savez slijepih danas je održao početnu konferenciju projekta DANOVA: inovativne usluge prijevoza za slijepe i slabovidne putnike u Dunavskoj regiji. Riječ je o projektu transnacionalne suradnje kojeg sufinancira Danube Transnational Programme, poznatiji pod nazivom Interreg te je jedan od financijskih instrumenata teritorijalne suradnje EU.

Projekt je počeo 1. srpnja, a trajat će 30 mjeseci. Cilj mu je poboljšati pristupačnost zračnih i pomorskih luka, te željezničkih i autobusnih stanica slijepim i slabovidnim putnicima. U konzorcij od 14 projektna partnera i četiri pridružena iz 9 zemalja, koje predvodi Zračna luka Dubrovnik, podjednako su uključene prijevozne kompanije, visokoobrazovne i istraživačke institucije, predstavnici lokalnih vlasti te udruge koje zastupaju slijepe i slabovidne osobe, uključujući i Hrvatski savez slijepih. Nakon završetka projekta u Hrvatskoj bi Zračna luka Dubrovnik trebala biti prilagođena slijepim i slabovidnim putnicima, a kasnije i ostale luke i stanice.

Međunarodni dan bijelog štapa obilježava se 15. listopada od 1964., kada je Lyndon Johnson, tadašnji predsjednik SAD-a, taj dan proglasio Danom bijelog štapa. U Hrvatskoj se s obilježavanjem počelo 1996., kada smo se priključili mnogobrojnim zemljama u kojima je Međunarodni dan bijelog štapa prerastao u Međunarodni dan slijepih, kojim se najšira javnost upoznaje s problematikom slijepih osoba.