Hrvat iz New Yorka: U Americi se potiho govori o građanskom ratu

Hrvatski informatičar Vladimir Vince već godinama živi i radi u New Yorku, a u međuvremenu je postao i američki državljanin te je u razgovoru za Index otkrio kakva je atmosfera u najvećem američkom gradu bila u vrijeme predsjedničkih izbora.

U New Yorku je pred izbore bila atmosfera koja bi se mogla opisati kao kombinacija iznimnog straha i anksioznosti, ali i entuzijazma da građani konačno daju svoj glas i ocjenu o osobi koja vodi SAD zadnje četiri godine. Bitno je uzeti u obzir da su državna (ali i lokalna) politika dovele do 33 tisuće smrti od covida u ovom gradu te da naši javni servisi trenutno ovise o federalnoj financijskoj injekciji koju Trump i Republikanci u Senatu i dalje blokiraju: javni prijevoz, škole, zdravstvo. New York je demokratska utvrda iako Trump u predgrađima ima svoje pristaše, tako da je strah od nereda prvenstveno potenciran u medijima, ali i od strane korporacija koje preventivno zatvaraju svoje lokale daskama, što je vizualno vrlo efektno”, govori Vince.

Političko nasilje kao svakodnevica

Upitan je spominje li se mogućnost građanskog rata, s obzirom na očitu polarizaciju u američkom društvu.

“O građanskom ratu se u New Yorku i Americi i dalje govori vrlo potiho, ali pesimističniji među nama ne zanemaruju ni tu opciju, s obzirom na to da SAD-om već mjesecima marširaju paravojne desničarske grupe, a političko nasilje sa smrtnim posljedicama je postalo svakodnevica”, kaže Vince.

On je na ovim izborima glasao nekoliko dana prije dana izbora, iskoristivši opciju “early voting”, odnosno “ranog glasanja”. Zanimalo nas je kako to funkcionira u praksi.

Što je early voting?

“Early voting je u New Yorku uveden prvi put ove godine. Američki izborni sustav je iznimno konfuzan i radikalno varira između jurisdikcija, tj. saveznih država. Bitno je uzeti nekoliko stvari u obzir. Izbori za predsjednika se baziraju na elektoralnim glasovima koji su raspoređeni po saveznim državama i daju iznimno veći utjecaj glasačima u manjim državama, tako da se relativno često u zadnjih tridesetak godina dogodilo da predsjednik postane netko tko je dobio značajno manje glasova na razini države.

Primjerice, Hillary Clinton je dobila 3 milijuna glasova više od Trumpa 2016.”, objašnjava Vince i dodaje da mu je to što na predsjedničkim izborima može pobijediti kandidat koji je dobio manje glasova američkih građana “najproblematičniji dio glasačkog sustava”.

“Moj glas u New Yorku ima gotovo zanemariv utjecaj na sam ishod, a da živim u Floridi, bio bi iznimno bitan”, kaže Vince.

Problemi američkog izbornog sustava

Dodaje da američki izborni sustav boluje od nekoliko drugih problema koji su nama u Hrvatskoj potpuno nadrealni.

“Prvenstveno se radi o tzv. voter suppression, odnosno pravilima i politikama koje ograničavaju pristup glasanju marginalnim skupinama, prvenstveno crncima i drugim manjinama, s ciljem da se njihovi glasovi dovedu na minimum.

Primjer toga su gradovi u republikanskim saveznim državama u kojima većinski crna susjedstva imaju jedno izborno mjesto na desetke tisuća stanovnika, dok bijele enklave nemaju takvih problema. Tako da često, a pogotovo tijekom pandemije, gledamo snimke i fotografije na kojima glasači čekaju satima u redu da daju svoj glas”, kaže Vince.

Glasanje poštom, ali i early voting, su neki od mehanizama koji bi trebali omogućiti veću participaciju glasačima, smatra on.

“Glasanje poštom je u nekim saveznim državama potpuno normalno već desetljećima – primjerice, u Oregonu gotovo svi glasaju poštom. Early voting, s druge strane, daje glasačima priliku da glasaju par dana prije službenog dana izbora kako bi stigli dati svoj glas.

U Americi se izbori tradicionalno odvijaju u utorak te dan izbora nije neradni dan, tako da je mnogim radnicima teško uhvatiti vremena da odu glasati tijekom radnog vremena. Kada uzmemo u obzir da često trebaju čekati satima, postaje jasno zašto su mehanizmi poput glasanja poštom i early voting potrebni. Međutim, svi ovi mehanizmi su rezultat ozbiljnih strukturalnih problema s američkim sustavom glasanja koji dovodi do nejednakosti i otežanog pristupa glasanju za mnoge”, kaže on.

I Donald Trump glasa poštom

“Iako su napadi na poštansko glasanje od strane Trumpa većinom neopravdani – pa i Trump redovito glasa poštom – bitno je spomenuti da mnoge jurisdikcije imaju ozbiljnih operativnih problema s procesiranjem masovnog glasanja poštom. Tijekom demokratskih predizbora (primaries) u lipnju u New Yorku smo imali rekordan broj poštanskih glasova zbog pandemije, a izborni odbori nisu brojali 20 posto glasova zbog grešaka poput nejasnih potpisa ili minornih pogrešaka na izbornom listiću.

To je još jedan primjer ozbiljnih operativnih problema s američkim izborima koji nisu nužno primjer varanja već strukturalne nesposobnosti. Nakon što sam u lipnju na predizborima glasao dopisno, odlučio sam preuzeti epidemiološki rizik i glasati uživo ovaj put kako bih bio siguran da će se moj glas brojati”, objašnjava Vince.

“Ne bih još počeo slaviti”

Vince nam je otkrio da je namjerno prespavao izbornu noć jer mu je situacija postala previše depresivna.

Pitamo ga osjeća li se danas optimističnije i misli li da će Trumpovi glasači prihvatiti njegov poraz, s obzirom na to da Trump tvrdi da je pokraden.

“Trump već mjesecima najavljuje da neće prihvatiti rezultat ako Biden pobijedi te je vrlo otvoreno rekao da će u tom slučaju rezultate slati na sud. S obzirom na smrt liberalne sutkinje Vrhovnog suda Ruth Bader Ginsburg u rujnu i ekspresnu kandidaturu i potvrdu radikalne kršćanske fundamentalistkinje Amy Coney Barrett na njenu poziciju, Trumpu se otvorio jasan put da svoju namjeru uspješno ostvari. Kad uzmemo u obzir probleme s izbornim sustavom o kojima sam govorio, bilo je jasno da će, osim u slučaju dominantne pobjede jednog ili drugog kandidata, prebrojavanje glasova i postizborne borbe trajati još neko vrijeme.

S obzirom na to da imamo autoritarnog predsjednika čiji pristaše mjesecima vrše političko nasilje, a on najavljuje da neće prihvatiti rezultate izbora, što je na neki način i potvrdio u izbornoj noći kad je proglasio pobjedu, standardna vrsta medijskog praćenja rezultata izbora, to sportsko prebrojavanje mi se čini potpuno neprimjerenim. Iako prebrojavanje glasova ovog jutra definitivno ide na ruku Joeu Bidenu, bio bih oprezniji i ne bih još počeo slaviti”, naglašava Vince.

“Amerika je na ivici”

“Nakon katastrofalnog upravljanja pandemijom, uz ekonomsku krizu i historijski pokret za prava crnaca i prosvjede koji još uvijek traju, Amerika je na ivici da ozbiljni sukob između njene dvije polarizirane strane preraste u nešto još gore. Stoga danas pokušavam balansirati blagi optimizam s hladnom glavom”, kaže on.

“Čak i ako Trump prihvati poraz, američki problemi i polarizacija će i dalje biti s nama”, kaže.

“Paravojne grupe se neće samo tako razoružati, a ne smijemo zaboraviti ni najbitniji egzistencijalni izazov nove američke administracije – borbu s klimatskim promjenama. Ako Trump prizna poraz, a Senat ostane pod republikanskom kontrolom, Biden će imati iznimno ograničene mogućnosti da efektivno reagira na rastuće krize na koje hitno treba odgovoriti”, ističe ovaj informatičar.

“Biden je održao savezništvo s lijevim krilom Demokratske stranke”

Za kraj ga pitamo što očekuje od Bidena kao predsjednika ako pobijedi.

“Od Bidena očekujem prvenstveno povratak nekom minimumu demokratskih normi i vladavini prava, što nakon 4 godine Trumpa nije zanemarivo. Sljedeće je borba protiv pandemije. Nakon katastrofalnih 8 mjeseci tijekom kojih je 200.000 Amerikanaca umrlo od covida, siguran sam da će Bidenova administracija uspješno okrenuti ploču i spasiti živote. Također sam blago optimističan oko potencijala da, ako demokrati osvoje Senat, Biden počne provoditi neke prijeko potrebne progresivne politike (koje su u drugim zapadnim demokracijama apsolutni minimum) poput prava na zdravstvo, ali i snažne državne intervencije u industriju fosilnih goriva i borbu protiv klimatskih promjena kroz Green New Deal.

Iako je Biden čitav svoj politički život prvenstveno vodio politiku liberalnog centra, na njegovu platformu su jako utjecali progresivci poput Bernija Sandersa, Elizabeth Warren i Alexandrije Ocasio-Cortez. Za razliku od Hillary Clinton 2016., Biden je održao jako savezništvo s tzv. Bernie demokratima, a ako ostvari pobjedu, lijevi dio glasačkog tijela ima jake osnove da zahtijeva da im se oduži provođenjem progresivnih politika. To je neki najoptimističniji scenario – očekujem da će tu biti puno više opstrukcije, legalne u kongresu i sudovima, ali i nasilne na ulicama, prvenstveno od strane lojalnih trumpista, ali i mainstream republikanaca”, odgovara Vince.

“Trumpova pobjeda znači još četiri godine nestabilnosti”

A što slijedi u drugom Trumpovom mandatu ako ga bude?

“Puno teže mi je predvidjeti što nas čeka s još četiri godine Trumpa. Mislim da će to najviše ovisiti o tome kako će on doći do potencijalne pobjede – ako mu je da Vrhovni sud, koji je sam sebi namjestio nakon smrti Ruth Bader Ginsburg, mislim da će to zauvijek zacementirati njegov predsjednički mandat kao suštinski nelegitiman, iako presedan postoji – mi zapravo još uvijek živimo u svijetu koji je prvenstveno temeljen na odluci Vrhovnog suda o izborima 2000. koji su doveli do pobjede Georga Busha mlađeg.

No čak i ako nekako pobijedi bez sudskih i drugih “vanprocesnih” intervencija, čeka nas još 4 (ili više?) godina nestabilnosti tijekom kojih će se političko nasilje nastaviti, nejednakosti povećati, a svijet će vrlo vjerojatno propustiti zadnju šansu da povuče poteze koji bi mogli umanjiti katastrofalne efekte klimatskih promjena, koje svi već ozbiljno osjećamo. U tom slučaju me iznimno plaši efekt na ostatak svijeta, ali i Hrvatsku. Radikalne desničarske snage i iliberalne demokracije su već preuzele Mađarsku i Poljsku, Brexit konačno postaje stvarnost, a Europska unija i njene vodeće države nemaju rješenja ni za pandemiju ni za ostale probleme koji dodatno potenciraju rast autoritarnih snaga”, zaključuje Vladimir Vince u razgovoru za portal Index.