Gost večerašnjeg Global Fokusa bio je Knut Dethlefsen, direktor fondacije Friedrich Ebert za SAD.

S europske strane smo čuli oduševljenje zbog izbora Bidena i Harris. Iza vas, dakako, vidimo natpis… Budući da ste iz Zaklade Friedrich Ebert, naravno da ste na toj strani političkog spektra. No htjela sam vas pitati sljedeće… Što će se po vama u osnovi promijeniti u pogledu transatlantskih odnosa kada Biden dođe na vlast?

Kao prvo, želim naglasiti kako je važno što će Joe Biden zajedno s Kamalom Harris doći na vlast. Mislim da doista djeluju kao tim, a njihov je uspjeh timsko postignuće. Zapravo, sve će se promijeniti. Donald Trump i njegova administracija promicali su loš duh u međunarodnim odnosima. U principu, ovo je kraj paradigme “Amerika na prvom mjestu”, a nadamo se i kraj vrlo sirovog i dosad nepoznatog američkog nacionalizma. Isto tako, to je bila politika koja se obraćala vrlo specifičnoj političkoj publici, dakle, radi se o desničarskom populizmu. Čak je i pokušavala dobiti potporu desnih ekstremista te je potpirivala desničarski ekstremizam u ovoj zemlji. Stoga mislim da pad najvećeg desničarskog populista ima velik značaj za međunarodne odnose. A pad američkoga predsjednika kojem su autoritarni vođe bili posebice dragi i koji je i sam htio biti jedan od njih također je nešto pozitivno za međunarodne odnose općenito. Dakako, vrlo je zanimljivo vidjeti koje međunarodne figure trenutačno šute. To su Xi Jinping, Putin i drugi. Mislim da je ovo općenito vrlo pozitivno i promijenit će cijeli okvir unutar kojeg djelujemo, ne samo u pogledu transatlantskih odnosa nego i općenito. Dakle, to stvara veliku razliku. Ne radi se samo o formi nego uvelike i o sadržaju.

Kad govorimo o sadržaju, nešto što je bilo sadržajno važno za samoga Trumpa, ali sada će, dakako, biti važno i za svijet u kojem živimo… Kao prvo, to je pandemija i, drugo, njezine gospodarske i društvene posljedice. A imamo i nešto što je već godinama na stolu, i prije Trumpa. Pitanje trgovinskih odnosa između EU-a i SAD-a. Ova dva bloka nisu mogla doći do rješenja za postizanje trgovinskog sporazuma. Što mislite da će se sada dogoditi uz Bidena?

Mislim da to uvelike ovisi o EU-u i čelnicima europskih zemalja. Koliko vidim, trenutačno u Washingtonu ne postoji prevelika želja za ponovnim pokretanjem pregovora s EU-om. No, dakako, EU bi mogao iskoristiti trenutak u narednih nekoliko mjeseci, nazovimo ga trenutkom prilika i istraživanja, kada će nova administracija i dalje biti otvorena za nove ideje. To bismo mogli iskoristiti za vrlo progresivnu trgovinsku agendu koja će postaviti i standarde za socijalna prava i prava potrošača. Isto tako, uključivat će dionike već u ranoj fazi pregovora. No doista mislim da bi ta inicijativa trebala doći od Europe jer to sada neće biti prioritet nove američke vlade.

No prioritet za Europu je Zeleni plan. Dio je strateškog plana EU-a u svjetlu pandemije, EU na neki način želi ubrzati cijelu priču. Znamo da je Trump poricao postojanje klimatskih promjena, a sada imamo Joea Bidena koji obećava Zeleni plan za SAD. Glede situacije u SAD-u, znamo da bitka za Senat još nije završila. Ali neovisno o tome hoće li kontrolu preuzeti demokrati ili će ostati u rukama republikanaca, mislite li da Biden u ovim okolnostima nakon pandemije može progurati tako skupu reformu poput Zelenog plana?

Za njega i Demokratsku stranku vrlo je važno da se krene s nekim oblikom ponovne izgradnje američkog gospodarstva u smjeru društva koje će do 2050. godine biti karbonski neutralno. Sada se to čini dalekim, ali, dakako, nije toliko daleko ako uzmemo u obzir što sve dotad treba učiniti. Dakle, htjet će započeti s inovacijama u pogledu mobilnosti, energetske proizvodnje, cijele građevinske industrije… Biden je u svome planu “Build Back Better” obećao dva bilijuna američkih dolara za aktivnosti u smjeru koji sam upravo opisao. To bi također značilo da će htjeti iskoristiti ove zelene inovacije za uvođenje promjena u američko gospodarstvo. A kroz zelene inovacije omogućit će se i otvaranje boljih, dobro plaćenih i sigurnih radnih mjesta. U principu se radi i o prijedlogu za otvaranje novih radnih mjesta. Isto tako, već je jučer obećao da će vratiti SAD u Pariški klimatski sporazum te da će poništiti brojne Trumpove odluke koje su negativno utjecale na ekološke standarde. Mislim da ima mnogo prilika za određene iskorake, ali, dakako, bit će mu teže u Senatu koji kontroliraju republikanci. Ipak, imat će prostora za manevar. A i za opću raspravu veoma je važno da američki predsjednik prihvaća znanost i sve što znamo o klimatskim promjenama te da to ne poriče. Isto tako, mislim da je za američko gospodarstvo važno da uvede inovacije i ulaže u obnovljive izvore energije. Tvrtke su spremne za to, a i većina američkih saveznih država pa ne vidim zašto Biden ne bi mogao krenuti s time.

Njemačka je bila svojevrstan kamenčić u Trumpovim cipelama tijekom cijelog mandata. Znamo kakav je bio njegov odnos s kancelarkom Merkel. Porazgovarajmo o dvije strane toga odnosa. Prva se odnosi na sigurnost, znamo da su se sve članice NATO-a obvezale da će 2 % BDP-a izdvajati za obranu. Njemačka još ne izdvaja toliko. I drugo, njegove zabrinutosti i kritike u pogledu Sjevernog toka 2 i energetske politike koja je povezana s Rusijom. I treće, njegova ideja da povuče američke vojnike iz Njemačke zbog promijenjenih geopolitičkih okolnosti na Baltiku i Arktiku. Što mislite kako će se ovo odigrati?

Ljudi oko Bidena, a i sam Biden, Njemačku smatraju strateškim saveznikom. Mislim da je vjerojatno smatraju najvažnijim saveznikom na Zapadu i svakako najsnažnijom zemljom Zapada. Mislim da će biti spremni na obnovu partnerstva s Njemačkom i razgovora o svim temama koje ste upravo naveli. Sva ta pitanja previše ne zabrinjavaju američku javnost. Ako pitate ljude na ulici, neće puno znati o ovim pitanjima. A iz njemačke perspektive…Neka druga su važna, razgovarali smo o drugim pitanjima koja su veoma važna. Zato mislim da nema mnogo pritiska javnosti na ova pitanja. Rješenje je moguće i obje strane mogu iznaći način da usuglase različita stajališta…

Ali Rusija je bila i ostala tema glede onih pitanja koja sam vam postavila.

Krenimo od povlačenja vojske. To povlačenje snažno su kritizirali čak i republikanski kongresnici koji su zapravo sve to nadgledali. Povlačenje su kritizirale obje strane u Kongresu, a Joe Biden je obećao da će revidirati taj prijedlog. Koliko znam, zapravo nije u sigurnosnom interesu Amerike da povuče svoje snage jer u Njemačkoj ima vrlo važnu infrastrukturu koja je vrlo važna za njihove projekcije moći na Bliskom istoku. Mislim da čak ni iz sigurnosne perspektive nije mudro smanjiti broj vojnika u Njemačkoj. Vidjet ćemo kako će to završiti, ali ta odluka ionako nije dočekana uz veliku potporu onih u Washingtonu koji su odgovorni za ono što se događa glede sigurnosti u Europi.

A kako vidite stav prema Rusiji u pogledu energetske sigurnosti i općenite sigurnosti EU-a i SAD-a kao transatlantskog saveznika? Svjedočili smo kibernetičkim utjecajima koje je Rusija izvršila i na demokratske procese.

Mislim da će Rusija do neke mjere vjerojatno biti točka neslaganja, ali i u Njemačkoj imamo brojne rasprave o tome kako se nositi s Rusijom. Zato mislim da ne možemo postići zajedničko stajalište s američkom administracijom ako krenu razgovori o onom što učiniti. Činjenica je da je Rusija tu, moramo se pozabaviti s Rusijom ne samo na konfrontacijski nego i na konstruktivan način. Ne pomaže ako gurnemo Rusiju izvan Europe u naručje Xija Jinpinga. Morat ćemo naći način da se prilagodimo Putinu, ali istovremeno ćemo morati biti i veoma čvrsti kada su posrijedi teme poput sigurnosti, Ukrajine… Uveli smo sankcije koje su snažne te se i dalje nadamo da ćemo naći rješenje za sukob u regiji Donbasa. Mislim da je osobito u pogledu ovih pitanja važna suradnja SAD-a i EU-a te Njemačke kao članice EU-a. Trebamo tijesnu suradnju kako bismo razriješili ove sukobe. Jer nismo ih uspjeli razriješiti iako već dugo traju i štetni su za situaciju u Ukrajini. Mislim da bismo trebali surađivati i u pogledu Bjelorusije. Važno je i da ne izgubimo iz vida što se događa na ulicama Minska i drugih mjesta. Ne možemo se izravno uplitati, ali nikako to ne smijemo izgubiti iz vida i moramo se pobrinuti da taj sukob ne eskalira te da se Rusija u njega ne upliće.

Spomenuli ste naručje Xija Jinpinga, ali njegovo se naručje već pruža diljem svijeta, ne samo u pogledu trgovine nego i drugih utjecaja. Što mislite, kako se ovo partnerstvo SAD-a i EU-a može izgraditi u ovom razdoblju?

Europska unija morat će formulirati vlastitu politiku prema Kini, ne može naprosto slijediti američki put jer je odnos između Kine i SAD-a odnos hegemona koji su suparnici. Europska unija nije hegemon niti to ima ambiciju biti. Za nas je Kina istovremeno partner i suparnik. Posrijedi je vrlo kompleksan odnos, ali EU se može nositi s vrlo kompleksnim vanjskim odnosima. To ćemo morati objasniti našim američkim partnerima, a i Bidenova administracija morat će na pametan način uravnotežiti odnos s Kinom. Jer će i njima biti teško samo se suprotstavljati Kini. Bilo bi vrlo teško odvojiti američko gospodarstvo od kineskog. Moram priznati, ne znam kako će se to dogoditi, mislim da se i neće dogoditi. I oni će se morati postaviti prema Kini na konstruktivan način. A na kraju krajeva, i Kina treba Europu i SAD. Što će bez nas u gospodarskom smislu? Treba naša tržišta i naša znanja. U konačnici, Xi Jinping i Kineska komunistička partija ne žele se zaratiti s SAD-om. U tom smislu bit će vrlo teško upravljati tim kompleksnim odnosom, no nadam se da ćemo uspjeti jer bi za Europu najgora stvar bila da odnos SAD-a i Kine postane veoma konfrontacijski. Od toga ne bismo imali koristi. U Aziji trebamo stabilno okruženje zbog naših gospodarskih interesa u Kini, ali i u Aziji općenito.

I pitanje za kraj… Mislim da je pitanje Bliskog istoka važno jer je posrijedi neposredno europsko jugoistočno i južno susjedstvo sa svim svojim složenostima. Znamo da se Trump povukao iz nuklearnog sporazuma s Iranom. Otada se mnogo toga promijenilo. Dakako, predstavio je svoju strategiju za Bliski istok. Nije bio toliko angažiran oko Afrike, koja je za Europu geostrateški vrlo važna, ali i u pogledu migracija. Može li se i u kojem smislu izgraditi neki novi savez između SAD-a i Europske unije s obzirom na činjenicu da EU nastoji izgraditi vlastitu vanjsku i sigurnosnu politiku.

To je apsolutno nužno! Trebamo SAD na Bliskom istoku kao stabilizacijski faktor. Velika je šteta što se SAD povukao iz sporazuma s Iranom. Ruku na srce, bez SAD-a taj sporazum ne funkcionira. Bilo bi nam u interesu angažirati se oko nove američke administracije i pokušati je navesti da se uključi u nov sporazum s Iranom koji će, nadamo se, nuklearno oružje zadržati izvan Irana. Ali tu su i druga pitanja, ne vidim kako možemo djelovati na Bliskom istoku bez Amerikanaca i, u konačnici, američke vojne moći. Nemamo kapacitete za to. Koliko mi je poznato, nova administracija upućena je u složenost ove tematike i svjesna je svih pogrešaka koje su učinjene na Bliskom istoku. Nadam se da su iz toga izvukli korisne pouke i da ćemo naći dobar način za daljnje korake. Jake Sullivan, o kojem se govori kao o novom savjetniku za nacionalnu sigurnost, posjeduje mnogo znanja o toj regiji. Općenito govoreći, Washington dobro zna što se događa u toj regiji. Dakle, nije nedostatak znanja SAD sprečavao da bude konstruktivnija sila. Zbog pogrešnih odluka američka politika na Bliskom istoku u posljednjih je 20 godina bila prilično negativna, a ne pozitivna sila.

A Trump kaže da je doveo do pozitivnih pomaka. Spomenuli ste g. Sullivana… Kruže li u Washingtonu ikakve glasine o tome tko bi mogao biti novi državni tajnik?

Nagađa se o nekoliko imena, jedno je ono bivše savjetnice za nacionalnu sigurnost, a sada profesorice na Harvardu – Susan Rice. Dakako, na pamet pada i Antony Blinken, Bidenov savjetnik za vanjsku politiku i sigurnost. Ili veleposlanik Burns iz Zaklade Carnegie, kojega također spominju. Ne znam, ali mislim da će Joe Biden pažljivo odabrati. Iako vanjska politika nije igrala važnu ulogu u kampanji, sam je Biden rekao da je veoma važno za njega i SAD da se ponovno uspostave odnosi s prijateljima i partnerima tako da Amerika može igrati pozitivnu ulogu u svijetu. Stoga mislim da će pažljivo odabrati, doista nemam pojma koga će odabrati, ali spomenuta imena trenutačno kruže po Washingtonu.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.