Član Znanstvenog savjeta vlade Gordan Lauc na svom se profilu na Facebooku osvrnuo na stroge mjere koje se uvode u brojnim zemljama.

“Mnogi misle da je problem pandemije moguće jednostavno riješiti strogim mjerama. Nažalost, to naprosto nije istina. Ono što radi na jednom mjestu na svijetu, ne radi na drugom. To upravo sada vidimo i u Europi, gdje se pandemija eksplozivno širi i u nekim zemljama s vrlo strogim mjerama”, tvrdi on.

“Do istog zaključka dolaze i brojne studije. Primjerice, najugledniji medicinski časopis New England Journal of Medicine upravo je objavio vrlo zanimljiv primjer.

Za potrebu studije su 3143 vojnika podijelili u dvije grupe. Njih pola je bilo u iznimno strogom lockdownu, a druga polovina je nastavila živjeti normalno. Rezultati su bili potpuno neočekivani; dok se u kontrolnoj grupi zarazilo 1.7% vojnika, u grupi koja se pokušala zaštititi strogim mjerama zarazilo se njih 2.8%”, navodi te dodaje: “Jednostavno, uvođenje strožih mjera nije univerzalno rješenje.”

“U ovom trenutku stanje u Hrvatskoj je značajno bolje no u većini susjednih zemalja, a trendovi su stabilni. Razloga za paniku nema, no ne smijemo zaboraviti da smo trenutno na vrhuncu pandemije i da je aktivno zaraženo između 5 i 10% populacije. Nametanje strožih mjera nije čarobno rješenje i samo svojim odgovornim ponašanjem i brigom za sebe i druge možemo brzinu širenja pandemije držati pod kontrolom”, poručuje Lauc.

No ispod njegove objave javila su se dva hrvatska znanstvenika koji tvrde da je Lauc pogrešno interpretirao rad.

“Oprosti, Gordane, ali pročitao sam studiju i ona ni blizu ne tvrdi ono što si napisao u svojoj objavi: ‘Njih pola je bilo u iznimno strogom lockdownu, a druga polovina je nastavila živjeti normalno.’ Ovo je potpuno netočno. Obje grupe su morale odraditi kućnu karantenu prije dolaska na kampus, a zatim 14-dnevnu karantenu na kampusu, neovisno o tome jesu li se odlučili sudjelovati u studiji ili ne. U studiji je proučavano širenje virusa u uvjetima karantene i epidemijskih mjera, i uopće se ne bavi usporedbom karantene vs. ‘normalni uvjeti’.

U ovoj studiji nema kontrolne skupine u pravom smislu te riječi. Ima samo skupina koja je pratila isti režim mjera, ali nije bila uključena u studiju, u praćenje dinamike širenja virusa i filogenetsku analizu sekvenciranih genoma. Ukratko, ova studija nema veze s onim što tvrdiš ili pišeš”, napisao je Laucu znanstvenik Marko Močibob, koji je i sam molekularni biolog.

“Gordane, zbilja, ovo je neugodno. Članak iz NEJM nema veze s onim što tvrdiš. Čak i da su uspoređivali ‘karantena’ vs. ‘kontrolna skupina’, setting u vojarni ili vojnom kampusu teško možeš preslikati na svakodnevni život. A ovdje suprotno onome što tvrdiš, kontrolne skupine – nema!” dodao je Močibob.

Laucove tvrdnje komentirao je i redovni profesor i voditelj skupine za računalnu biologiju na prestižnom sveučilištu Imperial College u Londonu Boris Lenhard. “Zaključak ovog rada je da zaključavanje ljudi u grupama od 30-50 nije efikasna zaštita od širenja zaraze. Tko bi rekao”, ustvrdio je Boris Lenhard, kojega je ranije Lauc prozvao da iznosi neistine.

“Koje neistine? Ono što ti sugeriraš je da su rezultati iz vojarni relevantni za lockdowne na razini cijele zemlje. To je jedina neistina – i smeće od manipulacije – u cijeloj priči”, odgovorio je Lenhard Laucu.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.