Mladen Vedriš s Pravnog fakulteta u Zagrebu komentirao je za N1 koliko su najnovije mjere protiv epidemije donesene bez pripreme cijelog društva na njih, u prvom redu ekonomije.
“Kad poduzimate mjere morate biti konzistentni. S jedne strane mjere su neophodne i moraju štititi one kojima su namijenjene; građanima, prijenosu virusa na treće. Kao što vidite, broj ljudi u izolaciji raste. Sve je to neophodno”, kazao je Vedriš i dodao:
VEZANE VIJESTI
“Međutim, oni koji snose teret ili financijski teret toga događanja, moraju unaprijed biti obaviješteni kako će biti zaštićeni. Jedno je sigurno, osiguranje osobnog dohotka. Ali to nije dovoljno. Sve te tvrtke imaju svoje druge poreze, obveze, zakupe i sigurno da je puno širi krug obveza koje moraju podmiriti.”
“Evo, ova najava predsjednika Vlade da će HAMAG, a onda vjerojatno i HABOR u većim situacijama reagirati, je neophodna. Ali ti ljudi s istim datumom moraju znati kako će biti zaštićeni, kompenzirani za neko vrijeme”, kazao je.
Na pitanje koji bi to bio model najpodnošljiviji za sve, Vedriš je rekao da se to mora dogovoriti:
#related-news_0
“Model se mora naći u razgovorima između Ministarstva gospodarstva, Ministarstva rada i udruga poslodavaca i to je sigurno na tragu prijedloga o kojima se razmišlja. Isto tako treba uzeti nekoliko referentnih država i vdijeti da su u istoj ili sličnoj situaciji.”
Koje bi to bile zemlje, jer Hrvatska sigurno nije u poziciji jedne Njemačke?
“Prvenstveno zemlje slične ekonomije, koje pate zbog ovog visokog udjela servisnoga dijela u ekonomiji. Znači, uzmite primjer Portugala koji nam je i po BDP-u možda najbliži, uzmite Španjoilsku i Italiju koje imaju sličan udio servisne ekonomije i dobit ćete prve tri zemlje čija iskustva ne možete mehanički prenijeti, ali pojedine mjere sigurno možerte koristititi”, odgovorio je Vedriš.
Dalje je rekao da je Hrvatska do sada bila orijentirana na očuvanje radnih mjesta potporom od 4000 po radniku.
“Ali ako tvrtka nestane, ako je sutra ponovo želite staviti u život ili osnovati novu, cijena je dva, tri puta veća novog radnog mjesta, nego rehabilitacija postojećega”, kazao je.
#related-news_0
Dalje je ustvrdio da niti taj trošak nije niti u apsolutnom niti u relativnom iznosu tako strašan kao što se možda čini na prvu:
“Osam milijardi, koliko je utrošeno, gotovo polovicu od toga ćemo dobiti od EU-a u okviru SURE programa koji je posebno osmišljen, neovisno o programima EU-a, u funkciji očuvanja radnih mjesta.”
Znači da je pravi trošak nešto manje od četiri milijarde, slijedio je računicu.
“Ako je deficit 30 milijardi kuna, ovi relativno skromni izdaci osigurali su očuvanje radnih mjesta. Za iduću godinu u proračunu, koji je u iznosu značajan, mora se promnaći dio sredstava koji će dijelom biti kompenziran sredstvima iz EU-a”, rekao je dalje Vedriš i konstatirao:
“Iskustvo je pokazalo, kad je dilema između financijskog troška i očuvanja ekonomije, to je lažna dilema.”
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
