Vlada je sa sjednice u srijedu u hitnu saborsku proceduru uputila izmjene i dopune zakona o subvencioniranju stambenih kredita, kojima se rok u kojem Agencija za promet nekretninama (APN) objavljuje javne pozive za subvencije pomiče na 31. prosinca za svaku kalendarsku godinu.
Ostale novine koje donose predložene izmjene zakona odnose se na jasnije odredbe o tome da se ne odobrava subvencioniranje kredita podnositeljima koji su to pravo ostvarili ranije. Jasnije se definira status malodobne djece za koje se odobrava dodatno subvencioniranje kao članove kućanstva, a uređuje se i rok u kojem su korisnik kredita i članovi kućanstva obvezni imati prijavljeno prebivalište, rekao je ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Darko Horvat.
Uređuju se i slučajevi u kojima nije potrebno vratiti uplaćena sredstva subvencija te se proširuju na prodaju stana ili kuće u slučaju izgradnje veće kuće ili kupnje većeg stana.
VEZANE VIJESTI
U državnom proračunu osigurano je 50 milijuna kuna za nove subvencije koje će se odobriti putem javnog natječaja u 2021. godini, istaknuo je Horvat. Isto tako, za 2022. i 2023. godinu osigurano je dodatnih 50 milijuna kuna svake godine.
Subvencioniranje stambenih kredita je program stambenog zbrinjavanja u sklopu kojeg država, odnosno Ministarstvo te APN, pomažu pri otplati dijela stambenog kredita pri kupnji stana ili kuće, odnosno pri otplati kredita za izgradnju kuće u trajanju od pet godina.
Program se provodi od 2017. godine i to jednom godišnje, dok su iznimno u 2020. godini bila objavljena dva poziva.
Zahtjev za subvencioniranje stambenog kredita mogu podnijeti građani mlađi od 45 godina koji u svom vlasništvu nemaju stan ili kuću. Subvencioniranje kredita odobrava se za kupnju stana ili kuće, odnosno gradnju kuće do najviše 1.500 eura po metru kvadratnom odnosno do najvišeg iznosa kredita od 100 tisuća eura u kunskoj protuvrijednosti. Rok otplate kredita ne smije biti kraći od 15 godina.
Visina subvencije ovisi o indeksu razvijenosti mjesta na kojem se nekretnina kupuje, odnosno gradi, te se kreće od 30 do 51 posto iznosa rate kredita. Najveće subvencije dobivaju oni koji kupuju stan ili kuću ili grade kuću u najnerazvijenijim područjima, dok 30 posto mjesečne rate kredita ide onima koji su odlučili kupiti ili izgraditi nekretninu u urbanim središtima poput Zagreba.
Također, subvencija se produžuje za dodatnu godinu po svakom djetetu u obitelji koje u trenutku podnošenja zahtjeva za subvencije nije starije od 18 godina.
U četiri godine provođenja, a do danas, odobreno je 16.611 zahtjeva za subvencioniranje kredita, dok u obiteljima koje koriste subvencije je do sada rođeno više od dvije tisuće djece.
Samo u posljednjem pozivu, zaključenom 19. listopada, zaprimljen je 4651 zahtjev.
Procjenjuje se da je za postizanje cilja predmetnog zakona tijekom njegove primjene potrebno subvencionirati oko četiri tisuće kredita u jednoj kalendarskoj godini, u maksimalnom iznosu ukupne kupoprodajne cijene stanova ili kuća od 750 tisuća kuna.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
