Tihana Jendričko, pročelnica Zavoda za psihoterapiju bolnice Vrapče, otkrila je u studiju N1 onaj dio dramatičnosti života liječnika u pandemiji koji se najmanje primjećuje.
Jendričko je rekla da medicinski radnici imaju poziv, zbog čega se u svoj posao daju cijeli, ulažu svu svoju predanost:
VEZANE VIJESTI
“To trošenje je jako veliko, i fizičko i emocionalno, posebno u ovako zahtjevnim situacijama. Ova situacija dugo traje. Naravno da su najizloženiji oni na prvim crtama, međutim, i svi drugi su iznimno izloženi”, kazala je.
“Još od trećeg mjeseca govorimo da se među rizičnim skupinama nalaze zdravstveni djelatnici”, rekla je i dodala:
“Svi su u riziku od narušavanja mentalnog zdravlja.”
Rekla je da u klinici u kojoj ona radi, sad imaju programe za pomoć kod sagorijevanja kod zdravstvenih djelatnika.
“Rekla bih da iz više razloga ne obraćaju dovoljno pozornosti na svoje zdravlje. Evo, što ste sami rekli možda i ne stignu. Mnogi su rastrgani, nemaju vremena. Mnogi, upravo iz posvećenosti, možda podrazumijevaju da njihova predanost mora izgledati ovako, smatraju da se moraju moći nositi s ovakvim situacijama i često niti ne primjećuju pod koliklim su pritiskom. Misle da su dovoljne ove jednostavne intervencije, idem se kući malo naspavati, pa preuzeti sljedeću smjenu. Možda i jesu, ali dugotrajnije često ne budu dovoljne”, kazala je.
#related-news_0
Objasnila je da je ovo krizna situacija, da krizne situacije od nas zahtijevaju prilagodbu, da prilagodba od nas iziskuje sve naše kapacitete – fizičke, psihičke, emocionalne:
“Jedna gospođa je maloprije rekla da smo svi u istoj situaciji. Pa i jesmo. Neki imaju još dodatne rizične čimbenike koji pogoršavaju rizik.”
Primjećuje li da više ljudi traži pomoć?
“Mogu reći da da. Svjetska zdravstvena organizacija je od početka predviđala povećanje u prvom redu depresivnih, anksioznih smetnji, nesanice, poremećaja prilagodbe, u nekim iznimnim situacijama životne ugroženosti i PTSP-a”, odgovorila je i potvrdila da sve više građana traži psihološku pomoć:
#related-news_0
“Ne mogu govoriti o konkretnim brojkama, ali svakako primjećujemo. Jedan diskretan porast je bio nakon potresa u Zagrebu, koji je bio izrazito traumatična situacija po mnoge, posebno one koji su izgubili (domove), koji su bili u direktnoj opasnosti. Međutim, ova sad pandemija, tu zaista počinjemo primjećivati danak i u porastu mentalnih poremećaja.”
Kad zatrebamo pomoć, trebamo je tražiti, rekla je. Donekle možemo nešto i sami učiniti:
“Važno je razmišljati da su i ova negativna iskustva, ona koja nam osvještavaju koje sve snage imamo u sebi, osvještavanje kako smo prebrodili određene situacije. Mnoga istraživanja govore o tome da su upravo negativna iskustva ona koja nas potiču na razvoj kao ličnosti, produbljuju naš osjećaj smisla.”
“Važna stvar u ostvarivanju osjećaja smisla je briga za druge”, kazala je.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
