Dugotrajne posljedice koronavirusa na zdravlje onih koji su preboljeli ovu bolest i dalje su nepoznanica. KBC Rijeka uveo je stoga novost – postcovid ambulantu za sve one koji i nakon akutne faze bolesti imaju zdravstvenih problema. Docent, dr. znanosti Igor Barković, internist pulmolog iz KBC-a Rijeka, objasnio je za tportal kako ambulanta funkcionira i kakvi to znakovi zvone na uzbunu kod pacijenata koji su preboljeli covid.
“U KBC-u Rijeka otvoren je postcovid odjel namijenjen bolesnicima kod kojih zaostaju tegobe uslijed ove teške bolesti. Suhi, podražajni, uporni kašalj, zamor i zaduha mogu skrivati ozbiljne komplikacije i predstavljaju potencijalnu životnu ugrozu. Za takve pacijente u bolnici je organiziran rad pulmološke postcovid ambulante čiji liječnici, ako utvrde i druge komplikacije, traže konzilijarna mišljenja kolega drugih specijalnosti”, izvijestili su jučer iz KBC-a Rijeka.
VEZANA VIJEST
A liječnik koji će se među ostalima baviti ovim pacijentima je docent, dr. znanosti Igor Barković, internist pulmolog.
“Vidjeli smo da sve veći broj bolesnika nakon liječenja akutne bolesti ima probleme poput otežanog disanja, promjene koje se vide na rentgenu i CT-u pluća. Među njima su oni koji su preboljeli najteži oblik bolesti i bili liječeni na respiratorima do onih koji su imali vrlo blage simptome bolesti”, objašnjava Barković za tportal.
Postcovid sindrom je nešto novo i kod nas i u svijetu
Napominje da je njima u KBC-u Rijeka, ali i svima u svijetu, tzv. postcovid sindrom nešto novo.
“Zapravo ni ne znamo kako će se ponašati pacijenti koji imaju tzv. postcovid sindrom. Riječ je o periodu nakon što više nisu infektivni, nakon što nemaju simptome akutne bolesti. Ne znamo hoće li posljedice trajno ostati, hoće li se povući nakon nekog vremena i kako to uopće liječiti. To je sve novo svima u svijetu”, dodaje.
Riječ je o velikom broju ljudi, puno većem od broja onih čiji je oblik bolesti iziskivao bolničko liječenje.
#related-news_0
“Organizirali smo ambulantu prije svega za pacijente koji dominantno imaju plućne simptome: otežano disanje, kašalj, bol u grudima, a na slikovnim pretragama imaju promjene tipa fibroze pluća, bolesti intersticija… Uz to, jako velik broj pacijenata osjeća kroničan umor, slabost, malaksalost, poremećaj pamćenja, koncentracije, spavanja, glavobolje u toj mjeri da im to smanjuje kvalitetu života te radnu sposobnost i produktivnost”, pojašnjava Barković.
Susretali su se, kaže Barković, i s moždanim udarom i plućnom embolijom koji se javljaju nakon što je prošla akutna bolest. Pacijenti, kažu, budu bolje, odu doma pa se vrate kada počnu teško disati ili dobiju moždani udar.
Ti poremećaji u mikrocirkulaciji mogu uzrokovati već navedene simptome poput poremećaja u koncentraciji.
Na pitanje kakva je situacija u KBC-u Rijeka, kaže da je pod kontrolom, čak su jučer poslali dio osoblja na ispomoć u varaždinsku bolnicu. No brine ga činjenica da pacijenti koji završe u bolnici dugo ostaju u njoj.
#related-news_0
“Specifičnost ove bolesti je u tome da liječenje ide sporo. Stalno dolaze novi pacijenti, a oni već zaprimljeni dugo ostaju u bolnici. Imamo ljude koji su po mjesec dana na respiratoru ili na kisiku. Nije problem otvarati dvorane i sekundarne centre, no tko će se baviti tim ljudima?! Izrazito je veliko opterećenje na zdravstveni sustav”, zaključuje.
Ugrožen i krvožilni sustav
Covid, nažalost, ne utječe samo na dišni sustav. On djeluje i na male krvne žile te na zgrušavanje krvi pa je povećana mogućnost stvaranja ugrušaka čak i mjesecima nakon preboljele bolesti, dodaje.
Susretali su se, kaže Barković, i s moždanim udarom i plućnom embolijom koji se javljaju nakon što je prošla akutna bolest. Pacijenti, kažu, budu bolje, odu doma pa se vrate kada počnu teško disati ili dobiju moždani udar.
Ti poremećaji u mikrocirkulaciji mogu uzrokovati već navedene simptome poput poremećaja u koncentraciji.
Na pitanje kakva je situacija u KBC-u Rijeka, kaže da je pod kontrolom, čak su jučer poslali dio osoblja na ispomoć u varaždinsku bolnicu. No brine ga činjenica da pacijenti koji završe u bolnici dugo ostaju u njoj.
‘Specifičnost ove bolesti je u tome da liječenje ide sporo. Stalno dolaze novi pacijenti, a oni već zaprimljeni dugo ostaju u bolnici. Imamo ljude koji su po mjesec dana na respiratoru ili na kisiku. Nije problem otvarati dvorane i sekundarne centre, no tko će se baviti tim ljudima?! Izrazito je veliko opterećenje na zdravstveni sustav’, zaključuje.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
