Velibor Mačkić, posebni savjetnik predsjednika Zorana Milanovića za ekonomiju, objasnio je za N1 ulogu predsjednikovog Ekonomskog savjeta pri izradi Nacionalne razvojne strategije, pri čemu je odgovorio i na primjedbe o "paralelnoj liniji vlasti iz Ureda predsjednika Republike".
Mačkić je objasnio da su ljudi iz Ekonomskog savjeta odranije bili okupljeni:
VEZANE VIJESTI
“Riječ je o ljudima s kojima sam bio u kontaktu jedan duži dio vremena, ali se čekalo jedan takav važan strateški dokument (Nacionalna razvojna strategija) i povodom toga se sazvala prva sjednica.”
Kazao je da su prikupili sve “primjedbe i konstruktivne prijedloge”.
“Na taj način vjerujem da smo potvrdili, kako je predsjednik rekao, da je on tu korektiv, kao konstruktivan faktor koji ne nastupa kao opozicija”, kazao je i pojasnio da iz Ureda predsjednika nikome ne pada na kraj pameti petljati se u operativno vođenje zemlje:
“Ekonomski savjet je baš to, savjetodavno tijelo. Nema želje iz Ureda Predsjednika da se radi paralelna linija vlasti, niti će se tako raditi.”
Ispalo je, primijetio je voditelj u studiju, da stručnjaci kažu da su u savjetu tako jaki stručnjaci da ih niti premijer nije imao takve na raspolaganju.
#related-news_0
“To mi je drago čuti. Ideja je bila da se okupe svi koji imaju reći nešto pametno. Savjet se sastoji od ljudi koji razmišljaju vrlo široko. Osim jedne kolegice, svi su zaposleni ili u visokom obrazovanju ili u institutima”, komentirao je Mačkić i dodao:
“To ne znači da predstavnici privatnog, bilo financijskog bilo realnog sektora neće biti pozvani.”
Dalje je detaljnije komentirao planove vlasti Hrvatske u razvojnoj strategiji:
“Prva i neophodna stvar da država opravda svoju ulogu, a ona je sad pružanje posljednjeg utočišta, da opravda ulogu u očima javnosti.”
Rekao je dalje, ako je Hrvatska već odabrala četiri razvojna smjera, onda mora znati i kamo želi time stići:
“Onda bismo trebali odabrati i četiri razvojna cilja.”
#related-news_0
Rekao je da Nacionalna razvojna strategija mora adresirati kao probleme lošu političku ekonomu i izostanak investicija, te je posebno istaknuo:
“Budući da se dokument zove Nacionalna razvojna strategija, on mora adresirati ključna pitanja za nacionalni razvoj, a to su nejednakost i siromaštvo. Stručnjaci iz Svjetske banke napravili su zaista jako dobar posao s analitičkim podlogama. Jedna od tih političkih podloga odnosi se na pitanje siromaštva.”
“Imamo puno mantri da rast mora biti održiv… Naravno, ali rast mora biti i uključiv, ono što se u literaturi naziva ‘pro poor growth’ (rast u korist siromašnih)”, kazao je.
Za 24 milijarde iz europskih fondova kazao je da treba utrošiti u diverzifikaciju ekonomske strukture, izvoza i investicija, spomenuo je potpunu digitalizaciju javnog sektora, sustava javnog zdravstva, mirovinskog i obrazovnog sustava:
#related-news_0
“Ako imate na raspolaganju tako puno novca, onda ga država treba iskoristiti za infrastrukturu buduće generacije.”
Za hrvatski turizam kazao je da su mu problemi loša ponuda, najveća sezonalnost na Mediteranu i loša dodana vrijednost.
“Mi smo kao ekonomija prerano prošli proces deindustrijalizacije. U prvom vremenu turizam se ponudio kao način da se to pokrije”, pojasnio je odakle problem koji je ostao.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
