Igor Dušanović iz agencije MASMI koja je za N1 radila istraživanje "Hrvatska u pandemiji", komentirao je rezultate istraživanja skupa s Brankom Ančićem s Instituta za društvena istraživanja.
Bila je riječ o komentaru na podatak iz istraživanja, po kojem 54 posto građana smatra da “epidemiološke mjere zapravo donose Andrej Plenković i HDZ”, te da danas čak 67 posto građana smatra da se epidemija covida-19 u Hrvatskoj ili teško kontrolira ili je već izmakla kontroli, dok je u svibnju takvog mišljenja bilo samo 9 posto ispitanika.
VEZANE VIJESTI
“Najstrašnije pitanje koje ljudi postavljaju je zašto mi sve to još trpimo”, kazao je Igor Dušanović.
Pojasnio je:
“Ono što u krizi izaziva veliki stres, mi to u normalnom životu rješavamo time da imamo izvjesnost koja nam da je mogućnost da planiramo, da imamo mogućnost kontrole koja nam smanjuje stres, te da imamo mogućnost druženja. Sve te stvari ovdje zapravo nemamo. Količina stresa je ogromna i mi tražimo vodstvo.”
Rekao je da osjećaju građana da to nemaju pridonosi nedostatak krizne komunikacije, niza elemenata koji bi im pomogli, kad bi bili upoznati s njima, da znaju što očekivati od života, a između ostalog, ne osjećaju niti empatiju.
“Prepušteni smo sami sebi. I to stvara stres”, konstatirao je.
#related-news_0
Dušanović je na početku rekao da je ovo istraživanje “vapaj građana da ih se čuje”. 12 posto ispitanika kazalo je da je imalo covid, od toga 80 posto blaži, a 20 posto srednji ili teži. Objasnio je da ih je samo 53 posto za covid dobilo službenu potvrdu preko testa:
“Ostali su bili u kućanstvu s nekim tko je bio zaražen i dobili su ili potvrdu liječnika ili su sami zaključili da su bili zaraženi prema simptomima.”
Branko Ančić je pak komentirao to što čak 24 posto ispitanih ili nije bilo u dodiru ili ne zna nikoga tko je obolio od covida. Rekao je da su krajnosti posljedica regionalne raznolikosti Hrvatske, stanja u nekim dijelovima zemlje u kojima su ljudi i inače izolirani. Dušanović je dodao:
#related-news_0
“Veći je udio starijeg stanovništva koji se manje društevno kreće, koji živi u manjim mjestima. To ne znači da manje brinu ili da se ne slažu s mjerama. Oni isto brinu, ali imaju tu sreću da ne poznaju nikoga.”
Dalje je prokomentirao to što čak 48 posto ispitanih ne vjeruje Stožeru. Rekao je da je stanje s odgovornosti diljem drugih zemalja jasno:
“Imamo, primjerice, premijera iza kojega stoji glavni epidemiolog. Kod nas je situacija takva da mi zapravo ne znamo tko tu vodi… Ljudi gube povjerenje jer ne vide da Stožer izravno uklanja probleme i izravno utječe na njihove živote.”
Rekao je da se utjecaj politike vidi svugdje, što pak kao razlog zašto ne vjeruje Stožeru navodi 33 posto ispitanih, ali da je utjecaj politike očekivan.
#related-news_0
“Ono što je tu problematično je nedosljednost u provedbi”, kazao je, a nedosljednost je razlog nepovjerenja kod 23 posto.
“Radi se o ljudima koji su stručni. Međutim, oni uopće nisu verzirani kako treba komunicirati u pandemiji, a to je problem Vlade”, dodao je Ančić.
Jesu li ozbiljni ljudi pristali ispred svoje struke staviti nešto drugo?, zanimalo je voditelja.
“To vidmo kroz ovu nedosljednost, u to idu dvostruki kriteriji. U obranu Stožera može stati to da je to jedna bolest koja nije baš simptomatska kao gripa, gdje mi možemo vidjeti koji su simptomi, koliko će trajati i kako će ići na liječenje”, kazao je Dušanović i dodao:
#related-news_0
“Na početku smo imali dvije osobe koje su iznijele to; Vilija Beroša koji je predstavljao sustav i Alemku Markotić koja je predstavljala sigurnost. Taj spoj je nama činio povjerenje. Najveći gubitnik zbog utjecaja politike je Vili Beroš. On se izgubio.”
Dušanović je primijetio zanimljiv detalj u rezultatu na pitanje jesu li mjere nedovoljne i zakašnjele; negativno je sada odgovorilo 60 posto, što je u svibnju bilo 10 posto:
“Veliki broj je onih koji su odgovorili da ne znaju, koji su stvarno izgubljeni. Zato je važno komunicirati s građanima.”
Ustvrdio je također da iz istraživanja proizlazi da će se građani držati mjera ako postoji vjera u Vladu.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
