Aktualna izvješća DHMZ-a govore o grmljavinskom nevremenu u Dubrovniku i slaboj kiši na dijelu kvarnerskih otoka i Istre.
Prema podacima DHMZ-a na postaji Dubrovnik, od 10 do 12 sati u tom je gradu palo 61 milimetara kiše po četvornom metru. Lokalni portali objavili su fotografije koje glavnu ulicu u gradskoj jezgri, Stradun, prikazuju pod vodom. Neslužbeni podaci navode podatke da je za dva sata palo 80 milimetara kiše.
Pod dojmom jučerašnjih poplava hrvatska javnost sa zabrinutošću prati najave prema kojima su navečer i noću ponovno moguće obilnije oborine.
Povremeno se očekuje kiša, obilnija ponovno navečer i u noći u Gorskome kotaru, Lici te središnjim i sjeverozapadnim krajevima. Na Jadranu promjenjivo, ponegdje uz prolaznu kišu ili pljusak, a navečer i u noći novo jače naoblačenje s izraženijom kišom, pljuskovima i grmljavinom, kaže se u važećoj prognozi DHMZ-a.
Prema posljednjim podacima o 24-satnoj količini oborina, najviše je kiše palo u Komiži, 117.6 milimetara, zatim na zračnim lukama Dubrovnik i Split, 76 i 73.2 milimetra. Istodobno na mjernim postajama u gradovima Split i Dubrovnik palo je 55.2 milimetra, odnosno samo 18 milimetara. U Imotskom je palo 63.9 milimetra, u Makarskoj 58.9, u Kninu 54.0, na Rabu 45.9 i Metkoviću 45 milimetra kiše.
Prema podacima Crometea, u Vodicama je jučer do 17 sati palo 240 milimetara kiše, od kojih najviše u dvosatnom jutarnjem nevremenu: čak 164 litre.
Od početka rujna u Bjelovaru je već palo oko 100 milimetara kiše, dok za cijeli rujan višegodišnji prosjek iznosi oko 60 milimetara. U Dubrovniku je tijekom rujna palo oko 240 milimetra, što je gotovo trostruko više od prosjeka za rujan (86 milimetara).
Prema ocjenama koje stručnjaci daju klimi na nekom području u odnosu na višegodišnji prosjek, tijekom dosadašnjeg razdoblja rujna Split i Zagreb (Maksimir) su vrlo kišni, a u Dubrovnik ekstremno kišan.
Vodice i Tribunj tražit će proglašenje elementarne nepogode
Više od 250 vatrogasnih intervencija, oko 30 potopljenih brodova, uništene javne prometnice i šahtovi samo su dio vidljive štete koju je jučer u Vodicama prouzrokovalo jako nevrijeme praćeno kišom.
Zbog nastale štete Vodice i Tribunj koji je također bio jučer zahvaćen nevremenom, danas će županu šibensko-kninskom Goranu Pauku uputiti zahtjev za proglašenje elementarne nepogode, potvrdila je za Hinu gradonačelnica Vodica Branka Juričev Martinčev.
Navodi kako Grad Vodice još uvijek neće zbrajati štete budući da je s petka na subotu najavljeno još veće nevrijeme za koje su se Vodičani pripremili.
Povezane vesti
Štetu je, pojašnjava sada teško definirati jer su brojni građani sami sanirali svoje objekte.
Postavljeni su, kaže gradonačelnica, zečji nasipi kojima će se voda pokušati preusmjeriti dalje od javnih površina i kuća. Bitno je, kaže Juričev, zaštititi kuće i ljude od novog udara.
U Splitu više od 20 intervencija vatrogasaca
U Splitu su nakon sinoćnje obilne kiše vatrogasci imali više od dvadeset intervencija. Poplavljen je, među inim, bio Voćni trg u središtu grada, sportska dvorana ASK Split, zgrada FINE u Marmontovoj i više haustora u Šimićevoj ulici, a velika količina vode ispumpavana je i iz KBC Split na Firulama.
Osim iz Splita, brojni su bili i pozivi uznemirenih građana s područja Solina, Kaštela, Trogira i Omiša koji su se pribojavali brzog nadiranja vode. Materijalna šteta se još uvijek zbraja.
Jako grmljavinsko nevrijeme praćeno obilnim oborinama zahvatilo je jučer poslijepodne i zadarsko područje, a najviše kiše palo je na Dugom otoku, gdje je na mjernoj postaji Božava zabilježeno 148 milimetara vodenih oborina po metru četvornom.
Zbog posljedica nevremena zadarski vatrogasci intervenirali su više od 20 puta. Poplave su zabilježene i u Pakoštanima, Sv. Filip i Jakovu, Biogradu, Bibinjama, Sukošanu i na Dugom otoku.
Najviše dnevne količine oborina
Prema Atlasu klime Hrvatske DHMZ-a, najviše dnevne količine oborina u Dubrovniku za niz 1961.-1990. iznose 154 milimetra, najviše količine za jedan mjesec iznose 396 milimetara, a pale su tijekom prosinca, dok najviše oborine u rujnu za tridesetogodišnje razdoblje iznose 240 milimetara.
Najviše dnevne količine oborina za postaju Split – Marjan tijekom niza 1961.-1990. iznose 131,6 milimetara i pale su u kolovozu. Najviše mjesečne količine na Marjanu za to razdoblje iznose 296,3 milimetra i pale su u studenome, dok je tijekom najkišnijeg poznatog rujna na Marjanu palo 141,1 milimetara kiše.
