Odvjetnica Vesna Alaburić gostovala je u N1 Newsroomu. Komentirala je slučaj bivšeg glavnog državnog odvjetnika Dražena Jelenića kojeg danas zastupa. Jelenić se umalo našao na cesti zbog članstva u udruzi masona. Uslijedila je duga bitka, ali nedavno se dogodio korak u njegovu korist.
“Vrhovni sud je ovaj put jasno rekao da u RH ne postoji zakon koji bi nedvosmisleno propisao da je državno-odvjetničkim dužnosnicima zabranjeno članstvo u udruzi slobodnih zidara i da zbog tog članstva mogu trpjeti posljedice.
Na pitanje u sljedećem potezu Državno-odvjetničkov vijeća koje je porupak protiv Jelenića pokrenulo, Alaburić odgovara: “Mišljenje Vrhovnog suda nije obvezujuće za članove Vijeća tako da je teoretski moguće da oni ponovno donesu odluku o stegovnoj odgovornosti Dražena Jelenića. Ali, ako budu imalo vodili računa o propisima koji postoje, sada nakon odluke Vrhovnog suda nema nikakve dileme kako tumačiti propis.”
VEZANE VIJESTI
Komentirajući izjavu glavne države odvjetnice Hrvatske Zlate Hrvoj Šipek o tome da se pazilo koji će se predmeti dati Jeleniću s obzirom na to da nije znala može li mu se vjerovati, Alaburić kaže: “Mi smo tim povodom uputili glavnoj državnoj odvjetnici upit. Smatram da se tu radilo o vrlo diskriminatornom postupku. Nažalost odgovor nismo dobili. Prošlo je godina i pol otkad smo postavili to pitanje, ali odgovora nema.”
Analizirala je situaciju gdje je glavna državna odvjetnica Hrvoj Šipek ona koja je odlučila razrješiti Jelenića dužnosti, dok o razrješenju odlučuju ljudi koji su joj direktno podređeni. “Moja analiza cijele te tematike je pokazala da bi neposredno podređeni onog državnog odvjetnika koji je inicirao stegovni postupak trebali biti izuzeti iz tog postupka zato što su neposredno podređeni.”
Na pitanje o tome ispada li da organe, DORH i ostalu državnu administraciju ne muči je li bilo tko član masona osim Dražena Jelenića, Alaburić odgovara: “Zapravo nikoga ne zanima da se na jednoj principijelnoj razini riješi taj problem. Sad imamo povod da donesemo propise koje ćemo smatrati zakonitima. Nema nikakve zapreke da se za državne odvjetnike propiše obveza deklaliranja članstva u svim udrugama, kao za dužnosnike. Ako se to učini, znat ćemo točno tko je član koje organizacije, a može se penalizirati na način, ako si član neke udruge, a to nisi deklarirao, gubiš posao. To mora biti pravilo za sve.”
Kad je riječ o tome što će se dogoditi s ovim predmetom, Alaburić smatra: “Glavna državna odvjetnica može napraviti nešto što većina naših dužnosnika čini, a to je kad predaš neki predmet sudu, ti si obavio svoj posao i neka institucije rade svoj posao. Naravno da ona može posupiti i drugačije. Ona može i odustati od daljnjeg postupka. Možemo završiti cijelu stvar na jedan miran ili konstruktivan način.” Alaburić smatra da bi bilo dobro kad bi sve ovo dovelo do zakonodavnih promjena kojima bi se utvrdila jasna i nedvosmislena pravila.
Naposljetku, Alaburić zaključuje da je ovaj predmet otvorio vrata suvisloj raspravi o slobodnom zidarstvu u Hrvatskoj. “Zašto mislimo samo da bi članstvo u udruzi slobodnih zidara bilo motivirano nekim užasno sebičnim razlozima, ako znate da istovremeno u cijelom zapadnom svijetu niz predsjednika, ljudi koji su ostavili strahovito veliki doprinos u znanosti, kulturi, bili su članovi slobodnih zidara. Ako malo čitate literaturu o njima, poštivanje zakona, konvencija, časnost i moralnost su stupovi slobodno-zidarskih udruga.”
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare