Ministar rada i mirovinskog sustava Josip Aladrović istaknuo je u četvrtak kako Hrvatska ima 55 tisuća zaposlenih više nego lani i četiri tisuće više nego 2019., godini, koja je bila najsnažnija po ukupnom broju zaposlenih od 2008., odnosno posljednje ekonomske krize.

Stanje na tržištu rada je takvo da imamo nešto preko 120 tisuća nezaposlenih, rekao je ministar u Hrvatskom saboru predstavljajući zakonsko rješenje po kojemu bi i korisnici obiteljske mirovine imali pravo raditi pola radnog vremena i primati puni iznos mirovine.

Pozivajući se na podatke HZMO-a, naveo je kako je u lipnju bilo 216 tisuća korisnika obiteljske mirovine, u većini slučajeva udovicama i udovcima, prosječan iznos njihove mirovine bio je 2.094 kuna, što je manje od prosječne mirovine.

Rizik od siromaštva

U 27 posto slučajeva preživjeli bračni drug izložen je riziku od siromaštva, naglasio je ministar, tumačeći kako se kroz izmjene Zakona o mirovinskom osiguranju s jedne strane želi smanjiti rizik od siromaštva umirovljenika, a s druge popuniti rupe na tržištu rada.

Zakonske izmjene pozdravlja Nada Murganić (HDZ), podsjeća kako su korisnice obiteljske mirovine često napuštale svoja radna mjesta da bi bile njegovateljice članova obitelji, čuvarice djece. Ovime će im se omogućiti povratak u svijet rada, naglasila je.

Iako zastupnici podržavaju Vladin prijedlog da korisnici obiteljskih mirovina rade i primaju mirovinu, dio prenosi bojazni da bi to moglo biti na štetu nezaposlenih, a dio upozorava kako to neće donijeti veliki zamah na tržištu rada.

Nedostatak radne snage, posebno kompetentne, jedan je od izazova s kojima se i Hrvatska suočava, jedan od načina da ga se prevlada je aktivirati sve koji žele raditi i imaju specifična znanja, odgovorio je Aniti Pocrnić Radošević (HDZ).

Imamo 1,5 milijuna zaposlenih, a oni koji rade nakon 65 godina je 18 tisuća, oko jedan posto, upozorava Anka Mrak Taritaš (Glas).

Neće biti mnogo korisnika obiteljske mirovine koji će moći raditi, drži Emil Daus (IDS) kojeg zanima i kada će se ići u kompletnu reformu sustava. Predloženi zahvati su dobri, ali kozmetički, ocijenio je.

Utrostručen broj umirovljenika koji radi uz mirovinu

Aladrović podsjeća da je posljednja mirovinska reforma bila 2019., da je nakon njen utrostručen broj umirovljenika koji radi i prima mirovinu, 25. lipnja bilo ih je 17. 813.

Silvano Hrelja (HSU) kaže da ponuđeno rješenje nije supstitut za niske mirovine, da se nikoga ne tjera da radi, nego da se onima koji to žele daje mogućnost. Najavljuje da će amandmanom tražiti da i korisnici najniže mirovine mogu raditi do 4 sata bez umanjenja mirovine.

Naime, po sadašnjem rješenju korisnicima obiteljske mirovine u razdobljima zaposlenja ne pripada pravo na najnižu mirovinu.

Slično apostrofira i Martina Vlašić Iljkić (SDP), kojoj ministar odgovara da je najniža mirovina nastala kao zaštitni mehanizam, no da je Vlada spremna prihvatiti dobre prijedloge iz saborske rasprave.

Nikola Grmoja (Most) Vladu je prozvao da ne želi shvatiti kako je mirovinski sustav u problemima, da nastavlja s „totalitarnim represijama“ i najavljuje vezivanje potpora uz cijepljenje.

Hrebak Grmoji: Poklonit ću Vam bijelu plahtu

Ne mogu vjerovati da i liberal Dario Hrebak (HSLS) to odobrava, obećavam vam prosvjede ako nastavite s tiranijom, umjesto da izađete u susret poduzetnicima, poručio je vladajućima.

„Nemojte mi Vi više o liberalizmu i oduzimanju prava, vidjeli smo kakva bi prava Vi oduzimali. Umjesto knjige idući ću Vam put pokloniti bijelu plahtu“, uzvratio mu je Hrebak.

„Koliko ste neinventivni sa Ku-Klux-Klanom je negledljivo, nikad nisam odveo u pitanje prava bilo koje manjine, posebno ne crnaca, to je takva ludost koju želite progurati da nitko na to ne može nasjesti“, kazao mu je Grmoja.