Ekonomski analitičar Andrej Grubišić gostovao je u Newsroomu u kojem je komentirao porez na ekstraprofit.
“Nisam imao prilike čuti što je profesorica Marijana Ivanov s Ekonomskog fakulteta rekla (misleći na njenu izjavu da se porezom na ekstraprofit sankcionira uspješne), no s njenim konstatacijama da je on nepravedan se u potpunosti slažem. On je nastavak porezne diskriminacije”, rekao je.
Navodi kako se ne slaže s većim dijelom onoga što je rekao ministar financija Marko Primorac, no slaže se s onim što je rekao za subvencije.
“S obzirom da su subvencije i poticaji eklatantan oblik kapitalizma, mjera uvođenja poreza na ekstra dobit kako bi anulirali subvenciju koju ste nekom dali, po meni nije dobra mjera nego treba ukinuti subvenciju i poticaje jer oni su sami po sebi ekstraporez na normalnu djelatnost”, rekao je te dodao: “Pojam ekstraprofit prihvaćam samo u okolnostima krovnog kapitalizma. Kad imate situaciju da primate subvencije ili poticaje, neovisno završavaju li u dobiti ili ne, bitna je igra nulte sume. Nekome morate uzeti da biste nekom dali”.
VEZANE VIJESTI
Navodi da sva dobit koja nastaje povrh dobiti koja bi se ostvarila, za njega predstavlja ekstraprofit.
“Da bi napravio nešto s 2 milijarde kuna, ministar je morao naći kome će i pod kojom izlikom ih uzeti. Smanjite državnu potrošnju za 5 posto i pustite biznisima da sami odluče što će s njima biti. Nemojte nikom dolaziti u pomoć, samo manje uzimajte”, rekao je te dodao: “Treba biti vrlo obazriv što su uzroci inflacije, najčešći odgovori političara su da je to rat u Ukrajini, a inflantorni utjecaji su bili prisutni i prije. Oni su dominantna posljedica činjenice da su te države velike količine novca naprintale u zadnjih 10 godina”.
Kaže da se šalje signal da je opet državni birokrat i političar koji ekstenzivno koristi svoju arbitrarnu moć – onaj koji odlučuje tko je ostvario više nego što je trebao.
“Kad govorimo o rastu BDP-a, mi govorimo o realnom rastu, a kad govorimo o rastu proračuna, onda govorimo o nominalnom rastu proračuna. Ne bih umanjio da je proračun u prihodnoj strani zbog inflacije nabujao više nego što su mnogi planirali. Dvije miljarde kuna na rashodovnoj strani zapravo je relativno mali iznos, ali sama činjenica da postoji je problematična. Ljudi nerijetko misle da će veliki biznisi platiti poreze i da će oni biti neokrznuti, sve poreze na kraju dana plaćaju građani. Kompanija državi samo doznači poreze”, rekao je.
Kaže da naposljetku kad postoji porez na profit, svi su biznisi u vlasništvu fizičkih osoba.
VEZANE VIJESTI
“Velike će kompanije to podijeliti na tri strane, na kupce, djelatnike i kreditore. Svi oni koji se moraju natjecati na tržištu, osim države, snosit će posljedice ovog poteza. Teza o zaključanosti rashoda je dogma koju nitko ne želi opovrgnuti. Mi umjesto da smo išli s agresivnijim poreznim rastrećenjem, mi smo krenuli s poreznim opterećenjem”, rekao je pa je dodao: “Umjesto dodatnog poreznog opterećivanja, svima porez na profit svesti na 10 posto s ovih 18 posto. Ne treba se uzimati više, nego svesti na nižu razinu. Kad taj novac ostane biznisima, oni će sami vidjeti koliko imaju prostora za podizanje plaća, zbog pregovora s dobavljačima”.
Rekao je i da bi vlasnici ostvarivali svoje interese, oni moraju biti servilni prema svim tim skupinama, ali oni to znaju, ne mora im to reći neki ministar.
“Postoje brojni dijelovi računovodstvenih standarda koji dopuštaju ekstenzivnu aplikaciju računovodstvenih politika, a sad će revizori imati više posla nego što su imali. Nema nijedne državne intervencije bez interesne skupine kojoj to nije dobro došlo”, rekao je .
Njegov zaključak je da treba smanjiti porez na profit s 18 na 10 posto, ići na smanjenje opće stope PDV-a i trošarina i ići s agresivnijim rasterećenjem rada.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!