Damir Novotny, ekonomski analitičar, u N1 studiju uživo govorio je o kretanju cijena i inflacije u Hrvatskoj, ali i o potezima Vlade.
Inflacija, kako je Novotny objasnio, ovisi o nekoliko ključnih faktora, uključujući količinu novca u opticaju te raspoložive dohotke kod potrošača i kućanstava. “Da kućanstva nemaju raspoložive dohotke, cijene ne bi bile takve”, naglasio je.
U analizi kretanja cijena i stopa inflacije tijekom protekle godine, Novotny je istaknuo da su one prvo rasle pod pritiskom cijena energenata i vanjskih šokova. Međutim, drugi val inflacije donio je određene promjene. “U drugom valu stope inflacije razlikuju se od zemlje do zemlje unutar europodručja i izvan njega. Izvan europodručja rast cijena je neusporedivo veći nego unutar europodručja. Primjeri su Mađarska i Turska, koje imaju iznimno visoku inflaciju”, rekao je.
Na temu upravljanja rastom cijena, Novotny je ukazao na važnost neprebacivanja odgovornosti isključivo na trgovce. “To jednostavno nije ispravno. Trgovci jednostavno reagiraju prema potražnji. Ako je potražnja velika, podizat će se cijene”, naglasio je.
Kao ilustraciju, Novotny je usporedio rast cijena u Hrvatskoj i Grčkoj.
“Cijena hrane je narasla zato što je nema dovoljno, Hrvatska je nema dovoljno. Ako pogledamo europodručje, Hrvatska je srpanj na srpanj imala rast cijena 7,4 posto, dok je Grčka imala 1,8 posto. Mi smo navikli na to da je Grčka notorno ekonomski nesređena zemlja, no u proteklih 10 godina oni su sredili svoje tržišne odnose. Povećali su proizvodnju hrane, što Hrvatska nema. Hrvatska u ovom trenutku ima milijun stanovnika više, milijun i nešto turista je došlo u Hrvatsku koji kreiraju veliku potražnju. Ponašanje tih potrošača je atipično. Kad odete na more, nemate osjećaj kao kad ste doma. Ne gledate cijene. Raspoloženje takvih potrošača je neusporedivo drugačije”, govori Novotny.
Dodao je i da je rast potrošnje realan i ako otklonimo utjecaj inflacije. “Vidimo val rast plaća, u proteklih nekoliko godina rasle su plaće u javnom sektoru i očekuje se da će se tako nastaviti. Očekivanja potrošača su da će se plaće povećavati i razmišljaju na način ‘zašto ne bih trošio”, objašnjava ekonomski analitičar.
Dotaknuo se Novotny i ekonomske sive zove, ukazavši na alarmantno visoku razinu u Hrvatskoj, usporedivu s Turskom.
“Najnovija istraživanja o sivoj ekonomiji pokazuju da je u Hrvatskoj siva ekonomija izuzetno visoka. Hrvatska ima najvišu razinu sive ekonomije, uz Tursku, u cijeloj Europi. Probajte vidjeti jednog majstora, dobiti ga doma i hoće li vam dati račun. To je proširena praksa. O turizmu ne treba ni govoriti”, kazao je.
“To je povezano s kulturološkim naslijeđem, s utjecajem otomanskog poreznog sustava, s osjećajem da Vlada ne isporučuje javne usluge u toj kvaliteti u kojoj mi isplaćujemo porez. Porezi su visoki u Hrvatskoj. Slično kao u skandinavskim zemljama, no oni dobiju kvalitetnije javne usluge”, dodao je.
Upitan jesu li sankcije rješenje za sivu ekonomiju, kazao je da to nije dobar smjer.
“Imamo jedan tip poreznog sustava koji je sličan otomanskom poreznom sustavu. Država, odnosno Vlada uzima od nas porez, no mi nemamo dovoljno kontrole na to na što se taj novac koristi. Vlada je u inflaciji veliki dobitnik. Jednostavno je kroz visoku stopu PDV-a i visoku potrošnju ostvarila vrlo visoke prihode državnoga proračuna. Tu imate jedan višak koji se po političkom kriteriju raspodjeluje. Ne okrivljujem aktualnu Vladu, i opozicija bi se tako ponašala”, smatra Novotny.
No, iako se puni državni proračun, Novotny je zaključio kako inflacija, dugoročno gledano, nije korisna i ima razarajući učinak, posebno na kućanstva s nižim primanjima.
“Najviše šteti kućanstvima koja imaju niske dohotke, ali koristi kućanstvima koja imaju vrlo visoke imovinske pozicije. Jedan od paradoksa u Hrvatskoj je da postoje bogati siromasi. Prikazuju relativno niske dohotke, kao što su mirovine, a onda iznajmljuju stanove pa to ne vidimo. To je vrlo ozbiljan problem u Hrvatskoj. Umjesto da se rješavaju viškove imovine, oni gomilaju imovinu. To se vidi po rastu cijena nekretnina, potražanja za nekretninama je ogromna”, govori.
S obzirom na Vladine politike i intervencije, Novotny je izrazio zabrinutost da prekomjerna intervencija može imati negativne posljedice.
“Inflacija ima vrlo duboke korijene i u ponašanju potrošača, u izbjegavanju poreza i u Vladinim politikama koje pothranjuju očekivanja da će Vlada uvijek učiniti nešto da poboljša financijski položaj kućanstava. To nije dobro. Upravo zbog toga Vlada ne smije stalno intervenirati. To je kao u poljoprivredi. Stalno interveniramo, a danas imamo poguban rezultat – nedostatak hrane. Hrvatska vlada se miješa u sve i svašta i to se pokazuje nekorisnim”, kazao je.
Na pitanje kako se rješava problem inflacije, Novotny je kazao da Europska središnja banka već radi svoje kako bi smanjila stope inflacije.
“Na razini Europske monetarne unije vidljiv je pad stopa inflacija. Taj val snižavanja nije još došao u Hrvatsku i zbog ovoga nevjerojatno visokog očekivanja od turizma. Ako vi očekujete da će u Hrvatsku doći toliki broj turista koji će nemilice doći i trošiti, ne pitajući za cijene…”, kazao je Novotny, koji je nastavio potom govoriti o hrvatskom turizmu.
“Mi u Hrvatskoj u turizmu pokušavamo dobiti više nego što nudimo. To je u Grčkoj izbjegnuto i zato oni imaju puno bolje brojke”, počeo je. “Doći će do diferencijacije. Kvalitetniji smještajni kapaciteti u Istri nemaju problema s punjenjem, dok će manje kvalitetni u Dalmaciji imati velikih problema, kao i Crna Gora. Albanija neće imati velikih problema, ona je veliki hit na Jadranu i nudi ono što je nekada nudila Hrvatska – turističke usluge po vrlo niskim cijenama”, dodao je.
Novotny je potom dao primjer Grčke kao pozitivnog modela gdje se diferencijacija kvalitete smještaja pokazala učinkovitom u pridobivanju turista.
“U Hrvatskoj imamo višak kapaciteta u kućanstvima. Grčka nema takav problem, ona nije dozvoljavala toliki broj apartmana u kućanstvima, već prevladavaju mali obiteljski hoteli. To Hrvatskoj zapravo nedostaje. Vladine politike nisu poticale izgradnju malih obiteljskih hotela, a zapravo su ohrabljivale pretvaranje višak stambenih prostora u apartmane i turističke smještajne kapacitete”, zaključio je.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
