Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu nositelj je petogodišnjeg projekta u sklopu kojeg je provedeno istraživanje u koje je uključeno 3464 učenika prvih razreda srednjih škola, 1710 roditelja i 1012 nastavnika tih učenika. Rezultati su pokazali neke prilično uznemirujuće simptome kada je riječ o mentalnom zdravlju. U Novom danu o tome je govorila voditeljica projekta, prof. dr. sc. Miranda Novak s Odsjeka za poremećaje u ponašanju ERF-a.
“Nama je u fokusu pozitivan razvoj adolescenata. S kolegicama istražujem tu temu unutar laboratorija za prevencijska istraživanja od 2018. Ovim projektom pratimo adolescente od početka do kraja srednje škole. Trenutno radimo s trećim razredom, većina ih ima 17 godina. Teorijski koncept nalaže da ako mladi žive, uče i vole, razvijaju se u podržavajućim okruženjima, tada uče i jačaju kompetencije, brižnost, katakter i povezivanje s drugima. Tada možemo očekivati njihovo bolje mentalno zdravlje i manje rizičnih ponašanja. Kada su odnosi u obitelji dobri, to djeluje zaštitnički i umanjuje rizično ponašanje”, rekla je Miranda Novak s ERF-a.
Podaci ukazuju na stope anksioznosti, depresivnosti i suicidalnosti su jako zabrinjavajući.
“Ovo nisu klinički podaci. Mi ne želimo cijelom tom postotku populacije dijagnosticirati poremećaj, ali nama podaci ukazuju na to da gotovo 30 posto učenika izvještava o povišenoj anksioznoj simptomatologiji, više od 20 posto o depresivnoj simptomatologiji, a 23 posto je kazalo da su se samoozlijeđivali dok je 14 i pol posto napravilo plan za izvršenje suicida. Sedam posto njih izvještava da su pokušali suicid. Naravno, tu treba uzeti u obzir percepciju i karakteristike adolescencije, ali mi tu vidimo probleme koji u struci zovemo javnozdravstveni problem”, kazala je.
Imamo niti 50 specijalista adolescentske psihijatrije
“Anksioznost i depresivne simptome često ne primijete ni roditelji ni nastavnici. Često to budu mirnija djeca koja ne traže puno, ne ometaju nastavu. Pandemija je dosta tu utjecala da je razina njihove socijalne anksioznosti visoka. Što se tiče institucionalnog odgovora, ne stojimo tu dobro. Postoje liste čekanja, sadržaji su koncentrirani u Zagrebu, brojke za cijelu Hrvatsku pokazuju da imamo manje od 50-tak specijalista dječje adolescentnske psihijatrije. Stav je stručne javnosti da bi preventivno trebalo krenuti od osnovne škole. Uloga roditelja je velika, ali i njima treba podrška. Treba osigurati programe, puno toga se može preventivno učiniti”, kazala je.
Problem je forsiranje izvrsnosti
“Puno je tumačenja i uzroka. Zahtjevi okoline prema adolescentima su veliki, osobito s obzirom na skokove kapaciteta koje imaju. Mladi su inteligentni, no pitanje je njihove emocionalne zrelosti. Problem je prezaštitničko roditeljstvo i fokus na ishod, na postignuće. Znate krilaticu Hrvatske kao zemlje izvrsnosti? Rekla bi da se to forsira i kroz obrazovanje, ali i kroz izgled i vrijednosti koje su prisutne na društvenim mrežama i u medijima. Ako se to još uklopi u prethodnu ranjivost, traumatsko iskustvo ili neadekvatne obiteljske situacije, to može biti okidač”, rekla je stručnjakinja.
Djevojke u drugom srednjem piju više nego dečki
“Više od 10% adolescenata je reklo da je nosilo oružje u školu da bi se zaštitilo, a njih 30-ak posto sudjelovalo je u tučnjavi. Istraživanja pokazuju da se djevojke i mladići različito nose s problemima. Naši podaci pokazuju da djevojke iz drugog srednjeg više piju nego dečki. Od opijata, marihuana je u strašnom porastu. U prvom srednje je 9 posto njih izvijestilo da su probali marihuanu, u drugom srednje ju koristi njih 18 posto. Dakle, to je problem u porastu. Bavim se prevencijom. Hrvatska ima dobre zakone. U nedavnoj prezentaciji projekta, policijski službenici su nam rekli da imaju ogroman problem s kontrolom i zaustavljanjem tržišta, opijata oko škole ima jako puno. Brine me to i kao roditelja”, zaključila je.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!