Apel: Drugi strani jezik uvesti kao obvezan predmet u osnovne škole

Vijesti 06. svi 202116:34 1 komentar
škola, nastava, učionica, obrazovanje
Pixabay/Ilustracija

Drugi strani jezik treba uvesti kao obvezan predmet u osnovne škole jer se bori za opstanak nakon što je informatika uvedena kao obvezan predmet, a riječ je o dvije temeljne kompetencije koje ne smiju biti konkurencija, apel je s okrugloga stola o znanju stranih jezika.

Okrugli stol “Znanje stranih jezika – zajednička europska vrijednost. Stanje i perspektive u obveznom obrazovanju u Republici Hrvatskoj” održan je u četvrtak posredstvom platforme Zoom u prigodi Dana Europe u organizaciji Hrvatskoga društva učitelja i profesora njemačkoga jezika i Hrvatske udruge profesora francuskoga, te uz potporu veleposlanstava Savezne Republike Njemačke i Republike Francuske.

Evidentan pad učenja drugoga stranog jezika u osnovnim školama

Predsjednica Hrvatskoga društva učitelja i profesora njemačkoga jezika i jedna od moderatorica okrugloga stola dr. sc. Irena Horvatić Bilić upozorila je na evidentan i zabrinjavajući pad broja učenika četvrtih razreda osnovne škole koji uče drugi strani jezik. Istaknula je da ove školske godine drugi strani jezik uči osam tisuća učenika manje nego prošle školske godine, odnosno da od oko 39 tisuća učenika četvrtih razreda osnovne škole u Hrvatskoj, njih manje od 50 posto, tj. 18.700, uči drugi strani jezik. od četvrtog razreda osnovne škole.

Također, manje od deset posto učenika u prvom razredu osnovne škole odabire neki drugi jezik osim engleskoga, njemački je zastupljen s 9,15 posto, a francuski s 0,25 posto te praktički nestaje kao predmet,

Profesorica njemačkoga jezika na Učiteljskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu Ana Petravić upozorila je kako će taj trend, ako se nastavi, imati ozbiljne posljedice na poštivanje jedne od temeljnih osam preporuka Europske komisije za obvezno obrazovanje, a to su jezične kompetencije.

Petravić je istaknula kako je trend postao ozbiljno silazan nakon što je informatika, kao još jedna od temeljnih europskih obrazovnih kompetencija, uvedena u osnovne škole kao obvezan predmet. Time je, smatra, došlo do nedopustive situacije da su u konkurentan položaj dovedene dvije ključne europske obrazovne kompetencije.

Također, više sudionica, među kojima i profesorica francuskoga jezika na Filozofskom fakultetu zagrebačkoga Sveučilišta Ivana Franić i njezina kolegica sa Sveučilišta u Zadru Rea Lujić, istaknule su da posljedice takvih procesa osjeća cijela obrazovna vertikala.

Moderatorica okrugloga stola i predsjednica Hrvatske udruge profesora francuskog jezika, Mirjana Franić je pak u razgovoru s više sudionika razmotrila primjere dobre prakse koji nisu rijetki. Jedna od njih je i zadarski o kojemu je govorio pročelnik Gradskog ureda za obrazovanje Joso Nekića, a riječ je o tome da je u zadarske osnovne škole već od prvog razreda uvedeno učenje talijanskoga i njemačkog jezika kao drugoga stranog jezika.

Engleski jest “linqua franca”, ali…

Svi govornici suglasnici su kako je danas engleski jezik “linqua franca”, ali i da višejezičnost treba biti svima u središtu pozornosti

S tim u vezi, na negativne tendencije učenja drugoga stranog jezika upozorili su u pozdravnim riječima i francuski veleposlanik Gaël Veyssièrei i njemački veleposlanik dr. Robert Klinke. Zahvalili su organizatorima što javnosti nastoje približiti upravo tu temu i posvjedočili kako će nastaviti aktivnosti na popularizaciji francuskoga i njemačkoga jezika u Hrvatskoj,.

Na nepobitnu činjenicu o važnosti znanja engleskoga jezika u današnje vrijeme osvrnula se i predstavnica Glavne uprave za obrazovanje, mlade, sport i kulturu (DG EAC), iz Odjela B.2 za škole i višejezičnost Kristina Cunningham.

Ali, istaknula je, višejezičnost je u središtu europske obrazovne politike i tu nema granica. S tim u vezi, spomenula je tri cilja koja objedinjuje pojam sveobuhvatnosti – znanje materinskoga jezika, kvalitetno znanje nekog drugog europskog jezika i služenje trećim jezikom. Ocjenu da je pred Europom još puno posla kako bi se približila tim ciljevima, potkrijepila je i podatkom da 33 posto Europljana ne može studirati na stranom jeziku. Ali, istaknula je, 77 posto želi ih naučiti drugi jezik, a 84 posto poboljšati znanje jezika, što ipak znači i da tijekom školovanja nisu dobro naučili jezik.

Uz napomenu kako je Hrvatska u istraživanju iz 2018. imala dobar rezultat jer je 50 posto učenika u dobi od 16 do 18 godina učilo drugi strani jezik, što je za sva postotna boda bolje od europskoga prosjeka, Cunningham je istaknula da, bez obzira na sadašnje trendove postoje i mogućnosti da situacija bude bolje. Objasnila je kako EU tome može pomoći preko Europske mreže sveučilišta.

Također, najavila je da EU za 2025. priprema i prvo PISA testiranje znanja engleskoga jezika.

Rješenja nisu jednoznačna ni interventna

Državni tajnik Tomislav Paljak rekao je da Ministarstvo znanosti i obrazovanja razumije probleme struke i da o njima sa strukom komunicira. Istaknuo je kako ipak rješenja nisu ni jednoznačna niti interventna, te spomenuo kako se u posljednjih godinu i pol dana suočavamo ne samo s posljedicama koronavirusa, nego i razorenih potresa koji su prošle godine pogodili Hrvatsku. Također, vjeruje kako će Akcijski plan za razvoj obrazovanja moći odgovoriti i na spomenute potrebe.

Irena Horvatić Bilić podsjetila je na kontinuirani dijalog rekavši da je 2019. održan skup u Ministarstvu znanosti i obrazovanja gdje je prezentiran negativan trend s obzirom na broj učenika i odabir stranih jezika u cijeloj obrazovnoj vertikali sve do akademske razine, ali da do danas nisu poduzete nikakve mjere te se nastavlja negativan trend

Zato su, dodala je, 18. veljače ove godine udruge profesora njemačkoga i francuskoga jezika u ministarstvu prezentirale novu analizu stanja te iznijele prijedlog uvođenja dvaju stranih jezika.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter Facebook | Instagram.

Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?

Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare