Ivan Križić, arhitekt Društva arhitekata Zagreb bio je gost Newsrooma kod Domagoja Novokmeta. Tom prilikom osvrnuo se na problem upravljanja prostorom u Hrvatskoj i objasnio što su to arhitektonsko-urbanistički najtečaji te zašto su važni.
Ivan Križić osvrnuo se na problem upravljanja prostorom u Hrvatskoj. Naime u javnom prostoru se dogodila polemika oko upravljanja prostorom zbog arhitektonsko-urbanističkih natječaja. Podsjetimo, ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić izjavio je kako zakon nije ukinio javne arhitektonsko-urbanističke natječaje nego da su jedinice lokalne samouprave uvodile obvezu takvih najtečaja tamo gdje to nije zakonom predviđeno te da je cilj Ministarstva spriječiti nove obveze prilikom realizacije pojedinih projekata.
“Arhitektonsko urbanistički natječaj je jedan transparentni i stručni proces u kojem stručna organizacija provodi donošenje najboljeg rješenja u arhitektonsko-urbanističkom smislu za određeni dio grada, određeni prostor ili određenu zgradu. Kroz povijest su arhitektonsko-urbanistički natječaji bili nositelji razvoja gradova i prostora te je to na neki način proces u kojem struka izabere najbolje između sebe da odrede što je vrijedno i što valja. Struka izabere najbolje između sebe, najbolje radove i ti radovi onda kasnije idu u realizaciju. Tako se provodi i strukovna anketa uz javnu participaciju i time javnost dobiva pravo na uvid što struka misli o određenom javnom prostoru koji je možda dugo stajao bez jasne definicije”, objasnio je Križić.
Križić je kazao kako je jako puno takvih natječaja provođeno u Hrvatskoj, među njima i rad na školama, vrtićima, stadionima. Dodao je da su natječaji pokazali što ti prostori mogu, ali da je kasnije dolazilo do problema u realizaciji.
“Ti natječaji daju odgovor što je taj prostor i kako bi on u konačnici trebao funkcionirati”, kazao je.
Arhitekt je istaknuo kako je puno javnih zgrada napravljeno bez arhitektonsko-urbanističkog natječaja, ali i da postoji puno primjera kada su natječaji provedeni, a nisu doveli do uspješne realizacije.
Križić je odgovorio na pitanje treba li ministar Branko Bačić zaštititi investitore od dodatnih opterećenja koja im žele nametnuti jedinice lokalne samouprave i rekao kako misli da se radi o potpuno krivoj formulaciji.
“Ministar prvenstveno mora štititi prostor i upravljati prostorom. Mi nažalost ne upravljamo prostorom kao javnim resursom kojeg nemamo ograničenog svih ovih godina, a arhitektonsko-urbanistički natječaji su zadnji instrument koji nam je pomagao da upravljamo prostorom i određujemo kako će prostor funkcionirati odnosno kako će izgledati u konačnici”, kazao je arhitekt.
“Imate vizure grada gdje je jako bitno da kroz jedan transparentan proces, participaciju javnosti, kroz širu stručnu participaciju se promišlja kako će prostor izgledati i kako će se u konačnici realizirati. Na taj način mi možemo kontrolirati situaciju u kojoj garantiramo da će javni interes, a to je kvaliteta i zaštita prostora, biti osiguran. Investitori nisu bježali od natječaja, navikli su da se natječaji moraju provesti za prostore na određenim lokacijama koji su za njih “premija” i da je to čak dobro jer mogu provesti i promisliti o više rješenja”, objasnio je Križić.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!