Suočene s novim velikim valom migranata koji pristižu iz Meksika, republikanske vlasti američke savezne države Teksas na čelu s guvernerom Georgeom Abbottom, postavile su žilet žicu na području pograničnog grada Eagle Passa te pontonske prepreke na rijeci Rio Grande. Tamo je, inače, jedna od najpropusnijih točaka ulaska ilegalnih migranata u SAD.
No, nakon što se sredinom siječnja u Rio Grandeu utopila žena i njeno dvoje djece pokušavajući ući u SAD, izbio je spor federalnih i teksaških vlasti. Vrhovni sud SAD-a tijesnom je većinom glasova sudaca donio odluku da se žilet žica s tog dijela granice ukloni i da tu zadaću obave federalni agenti.
Guverner Abbott, koji je naredio postavljanje žilet žice nakon što je predsjednika Joea Bidena optužio da ne čini išta kako bi spriječio “invaziju” ilegalnih migranata, poručio je da se neće pridržavati odluke Vrhovnog suda.
Sukob Teksasa s Washingtonom
Time je u SAD-u praktički eskalirala ustavna kriza zbog pitanja nadležnosti nadzora granice jer je teksaška Nacionalna garda spriječila pripadnike federalne Carinske i granične službe da uklone žicu s granice kod Eagle Passa.
Guverneri čak 25 američkih saveznih država, odreda republikanci, stali su na stranu Abbota u njegovu prkošenju odluci Vrhovnog suda i federalnih vlasti, a u konačnici samog predsjednika Bidena kojeg prozivaju da odbija provoditi useljeničke zakone.
Povrh svih tih tenzija, oglasili su se i čelnici Teksaškog nacionalističkog pokreta koji zagovaraju otcijepljenje Teksasa od SAD-a poručujući da je “Texit pitanje vremena”.
“Ovo nije prvi eksces guvernera Abbota”
Koliko je Texit uopće izgledan te je li ovaj sukob federalnih i teksaških vlasti oko ovlasti nadzora granice dio nabujalih tenzija republikanaca i demokrata u godini predsjedničkih izbora, pitali smo vanjskopolitičkog analitičara Denisa Avdagića. On se najprije osvrnuo na teksaškog guvernera Georgea Abbotta kojeg, kaže, neki nazivaju i “guvernerskim Trumpom”.
“Ovo nije prvi takav njegov eksces. Kada je 2018. godine američka vojska u Teksasu održavala vježbu Jade Helm, poslao je Nacionalnu gardu da promatra te federalne vojne vježbe kako vojska ne bi preuzela vlast u toj saveznoj državi. Kasnije je direktor CIA-e otvoreno rekao da je priča o vojnom preuzimanju vlasti u Teksasu bila dio hibridnog rata potpirivana od strane ruskih trolova. Ne bih to isključio ni ovom slučaju. Tamo se plasira mnoštvo informacija koje na neki način plaše onaj dio građana koji su naoružani da će netko s federalne razine uzeti njihovo oružje”, kaže Avdagić.
“Čini se dramatičnim, ali traje već desetljećima”
Što se tiče imigranata i zaštite južne granice SAD-a, Avdagić napominje da ondje taj problem traje jako dugo.
“U tom smislu, ovo nije ozbiljnija situacija od onih kakve su tamo već bile. Jest da je migrantski val eskalirao i usporediv je s onim 2015. godine u Europi, međutim američke savezne države uz granicu s Meksikom, Teksas pogotovo, stalno su na udaru tih valova. Vidimo koliko se u Europi mnogi osjećaju nesigurno i koliko to utječe na političku scenu, a tamo to traje već desetljećima. Postoje gradovi koji su doživjeli ogromne transformacije radi dolaska migranata. Mnogo je i ljudi koji sve to gledaju već godinama osjećajući da to može narušiti njihovu sigurnost”, objašnjava Avdagić uzroke aktualne napetosti u SAD-u.
“Kada se ovaj događaj u Teksasu gleda izdaleka i površno, to izgleda jako dramatično. No, kada se zna povijest odnosa i prepoznaju društvene tendencije, politička povijest i aktualna politička situacija, onda sve to i nije tako dramatično”, dodaje.
“Texit? U SAD-u se sloboda govora shvaća šire”
To što je za svoje poteze guverner Teksasa dobio podršku guvernera još 25 saveznih država, Avdagić ponajviše tumači time što se bliže predsjednički izbori.
“To treba staviti u kontekst političke polarizacije u izbornoj godini. Republikanci i demokrati naprosto ne funkcioniraju jedni s drugima niti u Senatu niti u Kongresu. Velika većina međustranačkih dogovora je propala, možda je jedini izuzetak što i jedni i drugi smatraju da SAD ne treba izaći iz NATO-a. To je dobilo dvostranačku podršku”, kaže.
Izjave, pak, da bi Teksas mogao istupiti iz SAD-a Avdagić pripisuje širim shvaćanjem slobode govora u SAD-u.
“Takva retorika tamo ide daleko šire od onoga što bi bilo prihvatljivo u Europi. Ni polarizacija nije nova. Anerika jest polarizirana, ali tako je već desetljećima unatrag. Tamo su na sceni samo dvije stranke pa je ta polarizacija još izraženija, pogotovo sada kada je i jedan predsjednički kandidat vrlo polarizirajuća osoba. Demokrati blaže gledaju na problem ilegalnih migranata. Republikanci su posve drugačiji. Oni žele zatvoriti sve prilaze granici i za njih to nije ništa ekscesno”, zaključio je.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare