Nakon dramatičnih vijesti o sve većem broju zaraženih i umrlih, prosvjedima protiv covid-potvrda i pojavi novog soja, ljudi su s pravom zbunjeni. Mnogi od njih muče se s teškim posljedicama bolesti, ne znaju čemu ih pripisati, kome se obratiti. Gošća Točke na tjedan bila je Vanja Bašić Kes, pročelnica Zavoda za neuroimunologiju i neurogenetiku KBC-a Sestre milosrdnice, koja se bavi post-covid sindromom.

“Kao što i sam naziv kaže, to je sindrom, a sindrom je u medicini skup simptoma. To su simptomi koji se pojavljuju kod bolesnika koji su preboljeli covid i uglavnom kod bolesnika koji se nakon 12 tjedana od preboljenja još uvijek žale na simptome koji se javljaju. Ako smo isključili sve druge uzroke tih tegoba i povežemo da je to vezano uz covid, onda možemo postaviti dijagnozu post-covida”, rekla je Bašić Kes.

Dodaje kako uz covid, pa time i post-covid sindrom ima još puno nepoznanica.

“U stvari vidimo rezultate covida, vidimo koji su simptomi, stavili smo ih u taj sindrom, ali nažalost niti imamo još odgovor tko obolijeva niti zbog čega, zašto nastaje, ne znamo nažalost ni način liječenja. Znamo od svega pomalo pa tako znamo da se češće javlja kod mladih osoba. Ja uvijek kažem da je covid opasnost za starije bolesnike, a post-covid opasnost za mlađe. Studije su pokazale i da je češći kod mladih žena, djevojaka, čak i djevojčica. Češći je i kod zdravstvenih djelatnika. Ljudi se žale na brojne simptome, prvenstveno su to umor, opća slabost, bolovi u mišićima i zglobovima, depresivno i anksiozno raspoloženje, jedan strah koji se uvuče u ljude, strah od nepoznatog, glavobolja, vrtoglavica, nestabilnost, ispada kosa, a da ne pričamo o kratkoći daha. Ja od trećeg mjeseca svaki petak imam post-covid ambulantu i stvarno smo se nagledali tih neuroloških pacijenata jako puno, mladih ljudi koji dolaze petkom i moram priznati da u određenom postotku pacijenata se to smiri, ali neki dolaze devet, deset mjeseci, još uvijek se bore s tim”, kazala je Bašić Kes.

“Brojne posljedice nedolaska liječnicima osjetit ćemo iduće godine”

Dodaje da tijekom pandemije bolesnici obolijevaju i od drugih bolesti.

“U toj amulanti ja sam otrkila 11 pacijenata s multiplom sklerozom koji su se prezentirali s post-covidom. Ljudi sami prepoznaju da nešto nije u redu. Da li taj covid koji je potaknuo patološko zbivanje prisutno od ranije ili je uzrok određenih tegoba, još ne znamo. Moj savjet pacijentiima kojima su i nakon 12 mjeseci prisutni simptomi – jači umor, opće loše stanje, glavobolja – neka se jave obiteljskim liječnicima koji će ih uputiti dalje. To može pomoći da se otkriju i neke druge boelsti”, rekla je.

Mnogi upozoravaju da je u vrijeme pandemije koronavirusa upravo dijagnostika drugih bolesti pala u drugi plan.

“Naši kapaciteti su ograničeni, moramo u bolnicama raditi pod drugim režimom, no i ljudi su oprezni pri odlasku u bolnicu, imate ambulante gdje ljudi otkazuju preglede. To sada traje već dvije godine i mislim da ćemo mi tek iduće godine osjetiti brojne posljedice nedolaska liječnicima. Misija liječnika je da prevenira, dijagnosticira i liječi. Velik dio naših aktivnosti je prevencija, a bojim se da se to u ovoj pandemiji svelo na jako, jako niske grane”, upozorila je Bašić Kes.

Što se tiče mutacija koronavirusa, Bašić Kes kaže da zasad nemaju podatke koji bi pokazivali da se s njima mijenjao i post-covid sindrom.

“Još uvijek ne znamo koji je uzrok nastanka, pretpostavlja se u biti da su autoimuni mehanizmi ključni u nastanku. Imamo kao prvo posljedice same težine bolesti, neki leže tjednima, mjesecima na intenzivnoj i normalno da će takvi imati sklonost da se razviju neki simptomi post-covida u sklopu te bolesti. Drugo, stvaraju se autoimuna protutijela, protiv vlastitog organizma jer se organizam mora boriti protiv virusa i ako taj odgovor nije dovoljno adekvatan, ako razina protutijela nije iskoordinirana, dolazi od oštećenja raznih organa”, rekla je.

Naglašava i da je problem u tome što se post-covid ne javlja samo kod težnih bolesnika: “Kod težih kliničkih slika je naravno puno veća vjerojatnost, no i kod pacijenata koji su imali blagu do srednje tešku bolest, a poseban problem su ljudi za koje nismo ni znali da imaju covid, nego samo na temelju protutijela možemo to pretpostaviti, kod njih se isto može pojaviti post-covid. Još je puno nepoznanica. Ako imamo nepoznanice o nastanku, onda je i teško liječiti takve pacijente”.

Kada je u pitanju razlika između cijepljenih i necijepljenih, studije pokazuju da cijepljeni imaju 50 posto slabije simptome, kaže Bašić Kes. “Nije cjepivo to koje će u potpunosti zaštititi od post-covida, ali broj simptoma i njihova težina su puno manji kod cijepljenih. Mislim da bi ljudi trebali biti svjesni. Nisam ja tu da govorim da se treba cijepiti, to slušamo po cijele dane i to je deplasirano ponavljati – pa to nam je jedini način, drugog nemamo. To je jedan od razloga zašto se ide i na cijepljenje djece. Nije problem klinička slika. Covid je opasan za stare ljude, ali post-covid može ostaviti dalekosežne posljedice kod djece. Neka djeca će imati covid, roditelj to neće ni prepoznati, a onda posljedice… Ja ne kažem da će ih biti, ali nažalost iz povijesti znamo da su određeni virusi ostavljali itekako traga”, rekla je.

O prosvjedima i nepovjerenju građana: Kao struka smo podbacili, nešto radimo krivo

Komentirala i je prosvjede protiv epidemioloških mjera i nepovjerenje koje se stvara u javnosti.

“Iskreno, mislim da smo kao struka podbacili, nešto krivo radimo. Ne mi u Hrvatskoj, nego cijela medicinska struka. Ja se bavim multiplom sklerozom i zadnjih godina imamo u Europi velikih problema s terapijom za MS. Imate jedne izvrsne lijekove koje možete dati mladoj osobi da se spriječi napredovanje bolesti, invaliditet, a ljudi ih ne žele uzimati, njih 30 do 40 posto. To je jedan trend prisutan zadnjih godina, nije od jučer. Mislim da će se morati mijenjati koncept. Vratila bih se na Andriju Štampara koji je prije 80 godina rekao da smo mi ti koji moramo ići prema pacijentima, ne smijemo se ljutiti na njih. Ljudi na prosvjedu nisu naši pacijenti, ali su potencijalni pacijenti. Nemamo se pravo ljutiti, ja se nikad na pacijenta ne ljutim, ali morat ćemo kao struka pronaći način da promijenimo koncept, da vidimo kako da priđemo tim našim sugrađanima i pokažemo da moramo vjerovati u medicinu. U što ćemo vjerovati ako nećemo u medicinu i znanost? Ja se ipak nadam da svi ovi prosvjedi, da će razum prevladati i da se to više neće događati u društvu”, kazala je Bašić Kes.

Na kraju se osvrnula i na pojavu nove varijante koronavirusa – omikron.

“Novi soj naravno da me brine, brine me jer su virusi opasna stvar, korona je opasna stvar. Isto bih istaknula ono što se medijski najviše provlači, a to su protutijela. Cjepiva se rade da bi se stvarala protutijela i to je velika stvar da spriječimo tu koronu, ali moramo računati da postoje i stanice, naša prirođena imunost i taj nekakav zapis jer nije korona od jučer, postojale su prije i druge korone. Pouzdam se nekako, a i danas sam pročitala članak kolege s Oxforda koji je napisao ‘nemojmo biti u strahu jer i strah nas paralizira’. Treba nam jak obrambeni sustav. Nemojmo pričati samo o lijekovima, oni su važni su, ali premalo se govori o duhovnom zdravlju. Ako potonemo svi, ja sad slušam kako dolaze Božić i blagdani, da ljudi kažu ‘ništa mi se ne da pripremati’. Mi to moramo, na taj način ćemo imunološki sustav pripremiti da budemo na neki način jači, sposobniji obraniti se od bilo kakvih virusa i bakterija koji napadaju. Nemojmo se bojati da dolaze novi virusi, vjerujmo struci i jednostavno prihvatimo da je to tako i čekajmo. Svaka pandemija je stala pa tako će i ova “, zaključila je Bašić Kes.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.