U Ministarstvu zdravstva održana je konferencija za novinare na temu reforme zdravstva i javne rasprave o dva prijedloga izmjena zakona.
“Zdrav čovjek ima stotinu žena…”, napravio je lapsus na početku što je izazvalo smijeh na pressici. “Ovo je već drugi put, već sam to rekao. Ovo je signifikatno”, rekao je Beroš uz smijeh. Pa se onda ispravio: “Zdrav čovjek ima stotinu želja, a bolestan samo jednu”.
VEZANE VIJESTI
“Nema napretka bez promjena”, rekao je Beroš.
“Tjednima smo sjedili i analizirali disfunkcionalnosti u zdravstvu koje su dolazile do nas, često iz medija, na čemu vam zahvaljujemo”, rekao je ministar novinarima.
“Promjena je i više nego nužna. Naše promjene i viziju temeljimo na svemu što smo učinili do sada”, rekao je Beroš.
Osnovni cilj zdravstvene reforme jačanje je javnog zdravstvenog sustava, rekao je ministar.
“Zadatak reforme je jačanje javnog zdravstvenog sustava”, kaže ipak dodajući da želi promijeniti paradigmu.
Beroš kaže i da želi da naslijeđe njegove administracije bude okretanje prema preventivi.
Konsenzus
Cilj je, kaže Beroš, jačanje primarne zdravstvene zaštite koja u RH ne vrši svoju ulogu onako kako treba. Ministar kaže da nisu krivi liječnici, ali da se to mora mijenjati. “Primarna zdravstvena zaštita mora postati najjači adut naše borbe protiv bolesti”, kaže.
Što se tiče plaćanja, ministar kaže kako je došlo vrijeme da se plaća prema kvaliteti pružene usluge i ishodima liječenja.
“Oko ovoga se mora postići konsenzus. Ovo nije izmišljanje tople vode, ovo je zaživilo u zapadnoj Europi i ovo odgovara modernim zdravstvenim izazovima, oko ovoga se svi skupa moramo složiti”, kaže ministar. “Zdravlje građana i nacije je najvažnije”, dodaje.
Odgovorio je na kritike da se reformom želi obogaćivati privatne džepove. “To vam, dame i gospodo, nije tako”, rekao je ministar.
Država će se osloniti i na privatni sustav jer to razumne vlade rade, bila bi greška ne koristiti resurse koje imamo, rekao je Beroš.
“Potpuno smo svjesni da privatni zdravstveni sustav ima svoju ulogu i mora biti komplementaran, posebno kad se govori o pandemiji onkoloških bolesti”, kaže Beroš dodajući da će se Vlade u toj situaciji osloniti i na privatni sektor i da bi bila velika greška ne korisiti prilike privatnog sektora da se pomogne pacijentima.
Primarna zdravstvena zaštita
“Želimo promijeniti paradigmu. Sada smo orijentirani prema sofisticiranom liječenju terminalnih bolesti. Rezultati nisu dobri, a trošak je golem. Želim da nasljeđe ove administracije bude okrenuto prema preventivi, prema ranom otkrivanju bolesti”, rekao je Beroš.
VEZANE VIJESTI
“Osnovni specifični cilj je jačanje primarne zdravstvene zaštite. Primarna zaštita sad ne vrši svoju ulogu onako kako bi trebala, tome nisu krivi liječnici obiteljske medicine koji su često pretrpani poslom. Naglasak je na preventivi i ranom otkrivanju bolesti, obiteljska medicina mora biti naš adut. Drugo je reorganizacija bolnica. Ovo je prevelik broj bolnica na naš broj stanovnika”, rekao je i dodao i da je važno pitanje ljudskih resursa te da treba nadoknaditi broj potrebnih specijalista iako to nije ni brzo ni jednostavno.
“Ovo mora biti konsenzus svih. Mi mislimo da je ovo pravi put i da odgovara modernim zdravstvenim izazovima”, rekao je Beroš.
Dodao je da mora biti i kompromisa, kao i da “ova administracija sluša i kritike”, ali da one trebaju biti konstruktivne te da je zdravlje građana najvažnije, a to se najbolje vidjelo u pandemiji.
“Molim sve, s obzirom na to da su nam interesi zajednički, da se okanimo politikantstva, da se okanimo kritike zbog kritike i da se okrenemo budućnosti”, rekao je Beroš.
Javno savjetovanje se produžuje do 5. studenoga, rekao je ministar, i pozvao sve koji imaju nešto za reći da to i kažu.
Naše su mogućnosti ograničene, kaže ministar, ali htjelo se pronaći optimalno rješenje .”Cilj nam je postići ravnotežu između želja i očekivanja pacijenata i objektivne mogućnosti države i društva, računajući na raspoložive resurse”, kaže ministar. Dodaje i da kao aktualni ministar ne želi da budući ministri dožive da im stanovništvo odbija cijepljenje u jeku aktualne pandemije i da je zbog toga razvoj zdravstvene pismenosti jedan od prioriteta. Beroš kaže kako želi i da se građani aktivnije uključe pa će ih zbog toga u anketama ispitivati što misle o zdravstvenom sustavu.
Digitalizacija
Ministar je spomenuo i uvđenje eKartona koje nas stavlja u red vodećih zemalja u Europi, isključujući nordijske zemlje, prema implementaciji digitalnih sustava u zdravstvo.
“Na razini primarne zdravstvene zaštite mora se pružati najveći broj usluga i mora raditi najveći broj stručnjaka i oni moraju biti na raspolaganju građanima”, kaže ministar.
On kaže i kako se mora okrenuti paradigma. Govorio je o odrastanju u Jelsi i rekao da je tamo bio prvi izvanbolnički ultrazvuk u bivšoj državi, a danas ga nema. “U prvoj fazi reforme, specijalisti iz bolničkih ustanova moraju pomoći i za to će biti valorizirani, da ne kažemo plaćeni. Moraju nam pomoći jer će i njima biti lakše.”
“Ovo je, složit ćete se, normalan pristup problematici”, kaže Beroš.
Ciljevi
Ministar kaže kako je cilj rano otkrivanje bolesti jer na taj način su neke u potpunosti izlječive. “Okret ka preventivi je nužnost”, kaže i dodaje da se zato mora razvijati zdravstvena pismenost od najranije dobi.
VEZANE VIJESTI
“Hrvatska može i mora napraviti više”, poručuje ministar i navodi kako neke stvari više jednostavno ne idu, osobito kad je riječ oi debljini ili slučajevima nekih boelsti, kao narod moramo početi brinuti o zdravlju.
“Ovaj zakon i ova administracija nije represivna, ne želi penalizaciju, ne želi nikog kažnjavati”, kaže ministar dodajući da nema većih sankcija u novim zakonima nego su one samo preračunate u eure i iste su kao i ranije.
Govorio je o Imunološkom zavodu rekavši da se on seli u Rugvicu te da se sada radi dokumentacija za tvornicu zmijskog antitoksina. To je prvi korak u revitalizaciji Imunološkog, kaže ministar.
Kaže i kako je nužna hitna helikopterska medicinska služba. Ministar kaže da je i EK-a stigna pomoć za realizaciju toga te da je tijeku ugovaranje civilnog operatera i to bi trebalo biti gotovo do kraja godine, a o punoj operativnost se razmišlja do kraja 2024. godine. “Jasno je da ćemo do uspostave vlastitog sustava morati angažirati stranog providera, a EK nam je ponudio pomoć u tome kako raspisati međunarodni tender”, kaže.
Za uspjeh reforme potrebni su realni ciljevi i konkretni rokovi. “Bez ta dva cilja ne možemo pričati o reformi”, kaže ministar dodajući da je potrebno i vrijeme i zajedništvo protiv određenih pojedinačnih interesa i onih koji će opstruirati reformu, kao i visoki politički i društveni stupanj suglasnosti oko rješenja.
Javna rasprava
Sada je sve u fazi javne rasprave, ali Beroš očekuje podršku u Saboru.
“Evolucija, a ne revolucija”, kaže ministar.
Vrlo vjerojatno 11. studenog će se održati veliki skup zdravstvenog sustava na kojemu će se izvijestiti o rezultatima javne rasprave, kaže ministar dodajući da dosad nema previše komentara na predložene izmjene zakona. “Svaki konstruktivan komentar koji dobijemo i koji je provediv, svakako ćemo akceptirati”, kaže.
Prema ministrovim riječima svaka promjena ima svoje raspisane mjere sa svojim učincima i ništa nije prazno slovo na papiru te je sve utemeljeno na promišljanju i zakonskim propisima.
Financiranje sustava
Lucijan Vukelić, ravnatelj HZZO-a, govorio je među ostalim o financiranju zdravstva:
VEZANE VIJESTI
“Neki ljudi su malo bahati i kažu zdravstvo je besplatno, no to nije besplatno. Zdravlje u Hrvata nije besplatno, ono košta. Sustav je utemeljen na Bismarckovom sustavu solidarnosti, kao i na sustavu plaćanja iz proračuna. Šest milijardi kuna dobija se iz doprinosa, a ostalo popunjava državni proračun. Jedna trećina građana radi, oko milijun i nešto, a liječi se i koristi zdravstvene usluge 4 milijuna i 150.000 Hrvata. Zadovoljan sam što to uspijevamo pokriti.
Uz osnovno zdravstveno osiguranje ovih se dana provlače neistine o dopunskom zdravstvenom osiguranju. Povećanje se odnosi na participaciju koja ide bolnicama. Bolnice će moći povući više novaca iz zdravstvenog osiguranja. Kad je bilo o tome govora, navelo se da će se povećati cijena auto-osiguranja – to je isto neshvaćanje predloženog. Imali smo četiri posto avansa i ostatak na kraju godine na konačnom obračunu, a sad će to biti pet posto na početku.
Lijekovi će i dalje biti dostupni, neće poskupljivati. Malo će se bolje kontrolirati od liječnika, i način korištenja, i naručivanja. Preko četiri milijarde kuna ide na receptni dio lijekova, dvije i pol milijarde na posebno skupe lijekove – to je trošak direktno HZZO-a, ne govorim o lijekovima koje naručuju bolnice.”
Važnost preventive
Ravnatelj HZJZ-a Krunoslav Capak potom je rekao: “U ovoj reformi je prisutna paradigma o kojoj se dugo priča – prelazak na preventivu. Naši građani najviše oboljevaju, umiru i najskuplje plaćaju – kronične nezarazne bolesti i još neke bolesti od kojih najčešće obolijevamo. Nismo ulagali u preventivu, nismo ulagali i sad moramo liječiti posljedice tih bolesti što jako puno košta i opterećuje ovaj zdravstveni sustav. Većina tih bolesti je preventabilna – informiranje o zdravlju, slabo mijenjamo navike… Pušimo, ne hranimo se zdravo, ne bavimo se tjelesnom aktivnosti – to treba promijeniti. To primarno treba – moramo znati o tome i moramo promijeniti svoj način života. Rano otkrivanje je također strahovito važno jer je tad liječenje jeftino i jednostavno. Imamo nacionalne preventivne programe, a u izradi je više tipova akcijskih planova i strategija koje se bave ovim bolestima. Imamo i nacionalne screening programe karcinoma, jedna od rijetkih smo zemalja koja je to proširila.”
Kad bi se Ministarstvo obrazovanja moglo zapitati o zdravlju djece, da promijenimo kurikulume obrazovanja i način funkcioniranja školstva da bi buduće generacije bile zdravije. Što možemo u prometu da bi onečišćenje zraka bilo manje i da bi ljudi bili zadovoljniji? Treba početi od jednostavnih stvari, a onda se Ministarstvo financija treba zapitati kako još bolje financirati zdravstvo. Zdravlje bi nam svima trebalo biti na prvom mjestu.”
“HZZO nema zarade”
Odgovarajući na pitanja ministar Beroš se osvrnuo na raniju izjavu Lucijana Vukelića da su pacijenti u Hrvatskoj bahati:
“Treba riječi ravnatelja shvatiti drugačije. Iznio je opću činjenicu, ali tome nije tako. Ne mislimo da su pacijetni bahati. Mislimo da smo odgovorni i da sve što radimo, cijela reforma usmjerena je da se njima omogući bolji zdravstveni sustav. Njegovu opasku o amerikanizaciji zdravstva možemo shvatii kao usporedbu, ali je naglasio na čemu se bazira naš sustav zdravstvenog osiguranja.”
VEZANE VIJESTI
Govoreći o Imunološkom zavodu Beroš je rekao da su mu “našli novi dom” i da je u izradi je tehnička dokumentacija.
“HZZO nema zarade, a rekao sam prvo za sebe da sam bahat, niste dobro shvatili”, odgovorio je Vukelić na svoje izjave: “HZZO nije osiguravajuće društvo koje radi na profit. Tko god je to rekao, loše se razumije u financije. Na tržištu smo samo s dopunskim, a taj novac ide samo prema ustanovama, bolnicama da se njima olakša rad.”
Objašnjavajući sustav koji plaća onima koji ne mogu, Beroš je rekao: “U Hrvatskoj sad ima milijun i 650.000 građana uplaćuje dopunsko osiguranje, oni time dodatno financiraju zdravstveni sustav. 570.000 polica osiguranja uplaćuje država za one koji ne mogu, i još po nivou imovinskog cenzusa 270. Imamo još 650.000 građana koji police plaćaju drugim osiguravateljima i samo 600.000 građana koji ne da ne mogu, jer bi im država inače plaćala, nego vjerojatno ne žele i oni će samo plaćati povećanu participaciju. Možda smo pogriješili. Možda ima netko tko ne može platiti dopunsko, ali ovih 600 tisuća su ljudi koji ne razmišljaju o zdravlju ili nešto slično.”
O tome da će studenti liječiti pacijente Beroš je rekao: “Opasna je teza da bi studenti liječili pacijente. Hrvatska studentima plaća edukaciju da završe studij zato da bi bili dostupni građanima. Ako ti mladi liječnici nakon fakulteta i dobiju licencu, kažu da imaju strah i da ne mogu sami raditi, zato je implementiran rad pod nadzorom da steknu dodatnu sigurnost i vještine. Ovo je nastavak te priče. Nitko ih neće postaviti da rade samostalno u ordinaciji obiteljske medicine, iako to mogu, za to su osposobljeni. Žao mi je što mladi liječnik misli da je rad u okviru zdravstvenog sustava, rad s hrvatskim pacijentom njegovo zatočenje. To je opasna teza. Mislimo da je bolje da taj liječnik koji je završio fakultet u trajanju od šest godina gdje je šesta godina prilagođena dobivanju kliničkih vještina, gdje se nakon šest godina dobiva licenca, tj. dozvolu za rad, još neko vrijeme radi i educira da bi u drugom dijelu godine pomogao sustavu.”
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!