Dubravka Alibegović Jurlina, bivša ministrica uprave, znanstvenica s Ekonomskog instituta u Zagrebu, gostovala je u N1 Studiju uživo gdje je među ostalim komentirala zaključke istraživanja o lokalnim samoupravama, ali i generalno situaciju s administracijom u gradovima i općinama.
Komentirajući programe koje je čula, Dubravka Alibegović Jurlina je rekla: “Kandidati se ponavljaju, teme se preslikavaju iz jednog programa u drugi. Tiču se uglavnom komunalnih problema, poticanja poduzetništva, obrazovanja, socijalne skrbi, no velik broj kandidata spominje potrebu restrukturiranja i promjene na mjestima pročelnika upravnih odjela. To je zanimljivo, posebno za kandidate u velikim gradovima.”
VEZANE VIJESTI
“Kandidati ne znaju ili ne poznaju dovoljno sustav lokalne samouprave kao ni financiranje gradova i županija, te na koje vrste troškova odlaze proračunska sredstva gradova i županija”, dodaje.
Neki u svojim programima najavljuju smanjenje prireza. “Po zakonu o financiranju lokalnih jedinica i po zakonu o lokalnim porezima propisane su točne stope prireza. Brojni kandidati obećaju smanjenje prireza. Kritična sam prema tim programima, nisu naveli iz kojih novih izvora će se financirati potrebe građana i poslovi koje gradovi rade. Najviše prihoda ostvaruje se od poreza na dohodak. On je ključan za financiranje lokalnih jedinica”, kaže Alibegović Jurlina i dodaje:
“U Hrvatskoj je velik broj lokalnih jedinica i male su po broju stanovnika, po fiskalnim kapacitetima, ljudima koji su u stanju obaviti sve poslove. U Hrvatskoj je 428 općina, a 70-ak ima manje od 2.000 stanovnika. Zakon kaže da bi grad trebao biti jedinica s barem 10 tisuća stanovnika, u Hrvatskoj 60-ak gradova ima manje od 10 tisuća stanovnika. To znači da je u Hrvatskoj užasno velik broj malih jedinica koje nemaju takve kapacitete da obave sve poslove koje trebaju.”
Broj službenika raste u prvoj godini nakon izbora
U analizi koju je provela, otkriveno je da se u 18 godina broj službenika povećao dva i pol puta te da zaposlenost u lokalnim upravama raste u prvoj godini nakon izbora.
“Da, to su dostupni podaci u financijskim izvještajima, to su zaključci – da su gradovi i općine od 2002. značajno povećali broj zaposlenih. To su podaci o kojima su izvijestile i lokalne jedinice, objavilo ih je Ministarstvo financija. U tim podcima su i zaposleni koji rade na EU projektima.
Neki gradovi su značajno povećali broj zaposlenih. Jedan od njih je Požega koja je u zadnjih pet godina puno zaposlila. Gotovo je učetverostručen broj zaposlenih. Ima gradova gdje se smanjio broj zaposlenih službenika, npr. Pula. Zanimljivo je vidjeti koliko službenika radi za koliko građana. Primjerice Rijeka i Split imaju manji prosjek zaposlenih u odnosu na broj građana, za razliku primjerice od Gospića koji ima velik broj zaspolenih u gradu, oko 44”, otkrila je Alibegović Jurlina.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare