Marko Krištof, bivši ravnatelj Zavoda za statistiku, gostovao je u N1 Studiju uživo te je govorio o popisu stanovištva.
Na početku je rekao kako se on odmah prvi dan ujutro samopopisao i da misli kako je upitnik zadovoljavajuć, a da su pitanja logično postavljena. “Ljudima ne bi trebalo biti teško samopopisati se”, kaže.
Objasnio je i čemu pitanja o Domovinskom ratu:
“Vjerojatno je postojala potreba Ministarstva branitelja i jednostavno su u pregovorima uspjeli nagovoriti Zavod da se upitnik proširi s ta dva pitanja o Domovinskom ratu. Meni je žao što se nije išlo na set pitanja iz kojim bi se zaista saznalo nešto što ne možemo iz drugih izvora, ako se već išlo na proširenje”.
VEZANE VIJESTI
Ističe i kako bi ovo trebao biti posljedni ovakav popis stanovništva te da bi se za sljedeći podaci trebali uzimati iz državnih registara.
“Vezano za pitanja o stoci, radi se o pitanjima kojima se utvrđuje koja su podruičja u Hrvatskoj ruralna, a koja urbana. Ima onih koji nisu registrirani OPG-ovi, a da u sklopu kućanstva imaju koke, pčele ili neku kravu. To je rijetkost, ali to je pitanje koje se ne može prikupiti iz drugih izvora”, kaže pa objašnjava zašto onda nema pitanja o osobnom automobilu ili brzini interneta:
“To vam se čini kao pitanje koje bi bilo logično no to je pitanje koje je nepotrebno. Postoje podaci o svim registriranim vozilima i njihovim karakteristikama. Postoje podaci o internet navikama, postoje podaci o brzinama interneta. Po meni se kod pitanja prijevoza s posla i na posao trebalo dodati elektične bicikle i romobile”.
“Nismo imali primjere da se nekog kažnjavalo”
Zašto je Zavodu bitna informacija o tome gdje je majka stanovala kada nas je rodila?
“To je ključno pitanje radi migracija, važno demografsko pitanje, jednostavno da se vide tokovi dugoročnih migracija”.
Rekao je i kako bi eventualne greške trebalo eleminirati automatskim provjerama i da nije siguran je li uopće moguće upisati krivi OIB. Isto tako, kaže kako se uz dodatne napore moglo napraviti da se dio podataka automatski povuče u upitnik čim se upiše OIB. Problem kod analize podataka moglo bi biti i to što muž može popisati cijelu obitelj, a onda se, pak, može prijaviti žena i ponovno se popisati.
Je li se ikada kažnjavalo ljude za lažne podatke?
“Ja ne znam da se u ranijim popisima kažnjavalo, nismo imali primjere da se nekog kažnjavalo. Mislim da je važno da se može kazneno djelovati u slučaju nekih incidenata, no ključna stvar tu je povjerenje da vi možete biti sigurni da vaši podaci neće biti zloupotrebljeni. Popis je strašno važna stvar, bez njega nemamo informacije o ukupnom broju stanovnika, ne možemo raditi mnoge analize i politike i mislim da je važno komunciirati da je dužnost svih građana da se popišu”.
Tko ima pravo pristupa podacima?
Hoće li koja druga državna služba, poput porezne, imati pristup podacima?
“Korištenje podataka u druge svrhe je zabranjeno zakonom, EU odredbom i UN odredbom. To je striktno zabranjeno”, kaže.
Ovogodišnje podatke trebali bi obraditi brže jer je dio već digitaliziran, prije je upravo to bio najteži dio posla – unošenje podataka i optičko prepoznavanje obrazaca.
“Kada se popis završi vrlo brzo možemo očekivati rezultate. Možda čak i na sam dan kraja popisa će moći reći koliko je ljudi popisano. To ne znači da je to ukupan broj stanovnika, potrebno je eliminirati duple, oni koji ne žive stalno u Hrvatskoj i to će potrajati, ali vjerujem da ćemo rezultate dobiti u razumnom vremenu, 27 mjeseci nakon popisa potrebno je dostaviti podatke u Eurostat”, kaže.
Još jednom je ponovio kako Zavod za statistiku ima pravo pristupa administrativnim podacima drugih državnih tijela kako bi provjerili podatke, ali druga državna tijela ne mogu pristupiti podacima popisa stanovništva.
“Ja vjerujem da postoji prostor da se komunikacija unaprijedi. Mislim da je dobro da zavod priča s javnosti, no u trenutku kada imate situaciju poput popisa, komunikacija mora biti prioritet, pogotovo na prvi dan popisivanja. Najveći izazov, kada imate samopopisivanje, je kako motivirati ljude da se popišu”, veli.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare