Bivši rektor Sveučilišta u Zagrebu Aleksa Bjeliš bio je gost Novog dana i govorio o situaciji na Sveučilištu, kao i današnjem održavanju sjednice Senata Sveučilišta koji se održava prvi put uživo nakon godinu dana.
Upitan misli li da će na današnjoj sjednici Senata biti uvrštena rasprava o povjerenju aktualnom rektoru Borasu, Bjeliš je kazao: “Teško je biti prorok. Ja ne bih ulazio u te procjene jer nisam iznutra upoznat sa situacijom”.
Bjeliš smatra da je važno da je Senat napokon dobio priliku da se nađe i kako je to važan moment.
VEZANE VIJESTI
“Senat se doista mora suočiti sa situacijom na Sveučilištu. Godinu dana da se Senat nije sastao me podsjetilo na Sinod Katoličke crkve koji papa saziva svake 2-3 godine”, rekao je.
Kaže da je na Sveučilištu jedna ozbiljna situacija koja tjera članove Senata na oprez. “Malo je njih pokazalo određenu želju da se suoče s problemima. Imamo situaciju koja je frustrirajuća za Senat i cijelo Sveučilište”, ističe.
“Oni koji su pokušali sačuvati Sveučilište su došli do toga da su počeli razmišljati o raspadu Sveučilišta, to je jedna travestija. Senat mora početi aktivno i živo promatrati situaciju na Sveučilištu”, dodaje.
Zašto Senat Sveučilišta u Zagrebu nema poslovnik?
Bjeliš je rekao da se pitanje poslovnika pokretalo u doba kad je on vodio Senat.
“Poslovnik nije ključan za rad jer je Statut Sveučilišta dosta jasan i propisuje kako se treba ponašati senat i vodstvo Sveučilišta”, tvrdi.
Objasnio je i što je potrebno za pokretanje rasprave o povjerenju rektoru.
“Potrebno je imati natpolovičnu većinu članova Senata koji predlažu pokretanje rasprave o povjerenju. Ako dođe do toga, onda Senatom više ne predsjeda rektor, već najstariji član Senata. Ta točka ide onog trena kad većina Senata da taj prijedlog. Proceduralno je to dosta jasno”, kazao je.
O legalnosti rada Sveučilišta se, tvrdi Bjeliš, trebaju izjasniti odgovorna tijela, službe koje se bave propitivanjem legalnosti.
“Ja bih rekao da autonomija sveučilišta znači otvorenost sveučilišta, a ne zatvorenost. Otvorenost prema okolini, prema javnosti (uključujući i medije)”, smatra Bjeliš.
“Sveučilište nije u stanju samo sa sobom riješiti devijacije. Sveučilišni savjet je bio totalno inertan dok ga politička struktura nije pokrenula izvana. Jedini vanjski utjecaj na odluke Sveučilišta su imali sudovi”, dodaje.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!