Nakon najava da se izmjenama u Zakonu o obveznom zdravstvenom osiguranju uvodi stroža kontrola bolovanja u kojoj će kontrolori HZZO-a ubuduće moći zakucati na vrata pacijentu na bolovanju, istražili smo u kojim sve slučajevima uopće građanin može otvoriti bolovanje, a koje su situacije sporne i zadaju muke i radnicima i obiteljskim liječnicima.
Privremena nesposobnost za rad, odnosno bolovanje podrazumijeva odsutnost s posla zbog bolesti i sličnih okolnosti u kojima radnik ne može izvršavati posao, a pritom i dalje ima pravo na naknadu plaće. Naknada plaće koja se isplaćuje na teret sredstava HZZO-a, iznosi 70% od osnovice plaće za prvih šest mjeseci bolovanja, uz propisani limit od 4.257,28 kuna mjesečno.
Neki pacijenti imaju pravo i na 100% od osnovice plaće, a detalje o isplati plaće na bolovanju potražite ovdje.
U kojim se slučajevima otvara bolovanje?
Početak i dužinu trajanja privremene nesposobnosti za rad (bolest) ili privremene spriječenosti (bolest djeteta) utvrđuje izabrani doktor. Obiteljski liječnik tako utvrđuje dužinu trajanja bolovanja ovisno o vrsti bolesti, a u skladu s medicinskom indikacijom i smjernicama.
VEZANE VIJESTI
Bolovanje se može otvoriti u ovim slučajevima:
– liječnik indicira privremenu nesposobnost za rad (bolest, ozljeda…)
– zbog pratnje osobe upućene na liječenje ili liječnički pregled izvan mjesta prebivališta, odnosno boravišta (odnosi se na jedan dan)
– radi njege djeteta (naknade plaće ovise o starosti djeteta)
– radi njege člana obitelji – supružnika (bračnog, izvanbračnog, životnog partnera i neformalnog životnog partnera)
– zbog bolesti i komplikacija u vezi s trudnoćom i porođajem
– zbog korištenja dopusta za slučaj smrti djeteta, u slučaju mrtvorođenog djeteta ili smrti djeteta za vrijeme korištenja rodiljnog dopusta
– zbog rane, ozljede ili bolesti koja je neposredna posljedica sudjelovanja u Domovinskom ratu
– zbog priznate ozljede na radu ili profesionalne bolesti
Što je s bolesnim roditeljima?
Nažalost, u Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje potvrdili su nam da Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju ne propisuje slučaj privremene spriječenosti za rad radi njege oboljelog roditelja.
I dok roditelji imaju mogućnost brinuti o bolesnoj djeci koliko god je to potrebno, odrasla djeca o svojim starijim, bolesnim roditeljima nemaju previše mogućnosti brinuti.
VEZANE VIJESTI
Čak i ako roditelj ne zahtijeva dugotrajnu brigu, nego se primjerice radi o operaciji nakon koje je potrebno nekoliko dana njege, zaposlena osoba u Hrvatskoj može ili platiti nekome drugome da obavi taj posao umjesto nje, ili uzeti neplaćeni dopust, a postoji i treća opcija koju su nam objasnili u HZZO-u:
“Zakonom o radu propisano je da tijekom kalendarske godine radnik ima pravo na oslobođenje od obveze rada uz naknadu plaće (plaćeni dopust) za važne osobne potrebe, a osobito u vezi sa sklapanjem braka, rođenjem djeteta, težom bolesti ili smrću člana uže obitelji u ukupnom trajanju od sedam radnih dana godišnje, ako to nije drukčije uređeno kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu.
Članom uže obitelji smatraju se: supružnik, srodnici po krvi u pravoj liniji i njihovi supružnici, braća i sestre, pastorčad i posvojenici, djeca povjerena na čuvanje i odgoj ili djeca na skrbi izvan vlastite obitelji, očuh i maćeha, posvojitelj i osoba koju je radnik dužan po zakonu uzdržavati, te osoba koja s radnikom živi u izvanbračnoj zajednici.”
Dakle, u slučaju bolesti roditelja koji ne može funkcionirati sam, pred radnicima su – godišnji odmor, plaćeni dopust do 7 radnih dana u godini, neplaćeni dopust ili angažiranje treće osobe. Njega starijih osoba ne podrazumijeva uvijek zdravstvenu stručnost, a često je i dugotrajna. Stoga u rješavanje tog problema osim zdravstvenog sektora treba uključiti i socijalni sustav i osigurati lanac podrške zaposlenima koji za bolesnog roditelja ne mogu otvoriti bolovanje.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare