Praksa označavanja proizvoda kao "domaćih" no čija je sirovina uvezena, predstavlja "perfidno" zavaravanje potrošača, poručila je u petak eurozastupnica SDP-a Biljana Borzan, čiji su amandmani za transparentnije označavanje porijekla proizvoda u EU-u u petak usvojeni na nadležnim odborima u Europskom parlamentu.

Odbor za okoliš, javno zdravlje, sigurnost hrane i Odbor za poljoprivredu i ruralni razvoj izrazili su u petak mišljenje o prijedlogu Komisije o strategiji „Od polja do stola“, a usvojeni su i amandmani Biljane Borzan, koja je izvjestiteljica socijalista za spomenutu strategiju.

Borzan je u svojim amandmanima zatražila da se proširi sustav označavanja porijekla sirovine na prehrambenim proizvodima u EU-u navođenjem zemlje porijekla, točno navodi udio meda iz EU-a u odnosu na treće zemlje, primjerice Kinu, te vidljivije označava porijeklo primarne sirovine na prehrambenim proizvodima koji se prodaju na tržištu Unije.

“Proizvođači koriste činjenicu da u svakoj državi članici, pa tako i u našoj, 70 i više posto građana preferira domaće proizvode, i na taj način ih zapravo privlače da misle da su dobili domaće proizvode”, kazala je Borzan na konferenciji za medije u petak u Zagrebu.

“Ne osporavam proizvođačima mogućnost da sirovinu uvezu od negdje drugdje, ako nema dovoljno sirovina koju trebaju u Hrvatskoj, ali to potrošač mora znati, a ne da se potrošača na perfidan način zavara”, poručila je.

Postojeća je praksa, pojašnjava Borzan, da na prednjoj strani proizvoda piše “domaće, slavonsko, dalmatinsko, istarsko i sl., a na poleđini sitnim slovima koje morate povećati povećalom, da je zemlja podrijetla sirovine neka druga, a ne Hrvatska”.

Ako je, primjerice, slavonski kulen proizveden od uvoznog mesa, taj podatak morao biti “jasno i očito naznačen na pakiranju”, smatra Borzan.

Trenutno je navođenje zemlje podrijetla potrebno samo za proizvode poput svježeg i smrznutog mesa, ribe i jaja, ali ne i za suhomesnate proizvode, mlijeko i mliječne proizvode, za koje je dovoljno oznaka “proizvedeno u EU”, što, smatra Borzan treba promijeniti.

Postojeća pravila omogućuju korištenje označavanje “mješavinom EU i ne-EU meda”, proizvoda koji sadrži samo 1 posto meda proizvedenog u Europskoj uniji.

Borzan smatra kako je potrebno jasno naznačiti postotke na proizvodu te da, primjerice, kineski med predstavlja “nelojalnu konkurenciju” europskim proizvođačima jer se u Kini ne moraju poštivati stroge regulative, zbog čega je jeftiniji.

“Jeftin med postaje jeftin jer se u njega dodaju nedopuštene jeftine supstance poput šećernog sirupa”, pojasnila je, dodavši da se skoro pola meda na europskom tržištu uvozi iz Kine.

“Hvala Ruži Tomašić, zajedno smo radili za dobrobit građana”

Borzan je istaknula I da su njeni amandmani usvojeni “uz veliku podršku i pomoć” bivše europarlamentarke Ruže Tomašić “koja ih je supotpisala i na taj način osigurala podršku svoje političke grupacije (Europski konzervativni i reformisti)”.

„Kolegica Ruža Tomašić i ja se po mnogim pitanjima možda i nismo slagali, ali kada su po pitanju građani i dobrobit građana smo uvijek radili dobro zajedno. U tom smislu mi je žao što nije više zastupnica u Europskom parlamentu“, poručila je Borzan.

Dugogodišnja europarlamentarka Tomašić otišla je prije nekoliko mjeseci u političku mirovinu, a njeno je mjesto u Europskom parlamentu preuzeo predsjednik Hrasta Ladislav Ilčić.

SDP-ova eurozastupnica napominje i kako su uz Ružu Tomašić putem amandmana izradi stajališta EP-a pridonijeli i hrvatski zastupnici Tonino Picula, Sunčana Glavak i Ivan Vilibor Sinčić.

Sokol: Potrebno je jasno označiti nutritivne vrijednosti

Zastupnik HDZ-a u Europskom parlamentu Tomislav Sokol, koji je izvjestitelj EPP-a u Odboru za unutarnje tržište i zaštitu potrošača (IMCO) za strategiju “Od polja do stola”, u pregovorima o sadržaju strategije također je zagovarao stav da je potrebno promijeniti način označavanja podrijetla meda i deklariranja nutritivnih vrijednosti i zemlje podrijetla proizvoda.

“Istraživanja su nam pokazala da su potrošačima prilikom kupnje proizvoda među najvažnijim informacijama one o nutritivnom sastavu hrane i zemlji njezina podrijetla”, navodi se u priopćenju ureda zastupnika.

“Sadašnja situacija nije zadovoljavajuća jer potrošači te informacije moraju tražiti na poleđini pakiranja koja je često nerazumljiva i pisana gotovo nevidljivim slovim”, ocjenjuje Sokol.

Prilikom kupnje meda potrošač pak mora znati informaciju o udjelu meda po državama, a izmjenom pravila o označavanju meda “ojačat će se i pozicija hrvatskih pčelara koji proizvode med vrhunske kvalitete”, poručuje HDZ-ov eurozastupnik.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.