Liječnik obiteljske medicine iz Rijeke i predsjednik Nadzornog odbora KOHOM-a, Leonardo Bressan, gostovao je u emisiji Novi dan kod naše Nine Kljenak gdje su razgovarali o nagomilanim problemima u zdravstvu i sve težem pristupu zdravstvenoj zaštiti građana.
Nižu se problemi u zdravstvu – problemi u Hitnoj službi, imenovanje Damir Biloglava državnim tajnikom u Ministarstvu zdravstva, a u četvrtak je istupilo i liječnika iz Klinike za traumatologiju u Zagrebu kako bi upozorili na nepravilnosti u radu zdravstvenog sustava.
Liječnik obiteljske medicine iz Rijeke i predsjednik nadzornog odbora KOHOM-a, Leonardo Bressan komentirajući imenovanje Biloglava državnim tajnikom rekao je da je nakon objave uslijedila reakcija Udruge hrvatskih obiteljskih liječnika da bi potom u Novom listu bio objavljen demanti “u kojem je pisalo da o tome uopće nisu raspravljali na sjednici.”
“Što se tiče kolege Biloglava”, rekao je Bressan, “ne znam koga bi mogao smetati državni tajnik koji dolazi iz ‘realnog sektora’, s temeljne, osnovne razine pružanja zdravstvene zaštite stanovništvu. Ne znam koji su sad sukobi i razilaženja u stavovima, ali da je situacija nejasna – jest.”
Politizacija zdravstvenog sustava
Politizacija vlada Ministarstvom i grana se čitavim sustavom. “Ono što je loše je što se na čelne funkcije od kliničkih bolničkih centara, bolnica, zavoda i sl. uvijek imenuju ljudi ne po ključu znanja, uspješnosti, umiješnosti, nego po političkim implikacijama i oportunizmom”, komentirao je Bressan.
“Svjesni smo da je situacija u zdravstvu loša. Da je organizacija na svim razinama loša, ali ne možemo pobjeći od činjenice da je primjerice na čelu državnog osiguravajućeg monopolističkog Zavoda – HZZO-a, bolnički liječnik. Na čelu Ministarstva i glavnog resora koji bi trebao kvalitetno upravljati zdravstvom – bolnički liječnik.
Nije mi jasno zašto je to odjednom tako. Jedino što mi prolazi krozg glavu je da je puno teže politički kontrolirati liječnika primarca nego bolničkog liječnika.”
Predlaže dvije antikorupcijske mjere
Komentirajući izjavu premijera Andreja Plenkovića koji je u srijedu donio odluku povećanja plaća državnim službenicima definiravši je kao antikorupcijsku mjeru, Bressan govori kako mu se čini da se svjetlo na kraju tunela – udaljava:
“Najbolja preventivna antikorupcijska mjera je po meni nemogućnost da se neki državni dužnosnik oslobodi kaznene odgovornosti za svoj rad. Druga mjera je primjena kaznenih i drugih zakona u punom opsegu. Mislim da je to puno bolja prevencija”, rekao je i istaknuo:
“Ne znam biste li imali išta protiv toga da dječji kardiokirurg koji radi operacije na otvorenom srcu novorođenčadi ima veću plaću nego ministar zdravstva – ja ne bih imao ništa protiv.”
Pripreme za zdravstvenu skrb u sezoni počinju mjesec dana prije
Bressan za stanje zdravstvene skrbi u vrhuncu sezone nema riječi hvale. Govori da je skrb za sve one koji se tijekom turističke sezone nađu u turističkim mjestima kao i za one koji zdravstvenu skrb pružaju nedovoljna zbog loše pripreme:
“Rasprave o pružanju i dostupnosti počinju mjesec dana prije sezone. Mi godinama apeliramo da se o tome počne razmišljati odmah po završetku prethodne sezone. Takve kompleksne mjere ne mogu se donijeti u tako kratkom roku, posebice u svijetu s takvim nedostatkom liječnika i medicinskih sestara koji su potrebni za takvu skrb.”
17 liječnika iz Klinike za traumatologiju kažu da se dugo bore za pravedan tretman: Prelomili su pa danas (u četvrtak) i istupili.
“To je zbunjujuće i meni i pacijentima”, rekao je Bressan i dodao: “To je loša situacija i osobno mislim da nije trebalo doći do takve eskalacije nego da je trebalo interno neke stvari riješavati i uputiti se prema Ministarstvu. Ako su kolege morale izaći u javnost sa svojim problemima, znači da netko na relaciji uprave bolnice i ministarstva nije svoj posao odradio kako treba.”
“Kod nas se uvijek svaki problem pokuša razmrviti na tisuću mrvica i onda prestaje imati takav impact na javnost i u nekakvoj osobnoj, moralnoj, poslovnoj odgovornosti. Međuljudski odnosi na jednoj tako složenoj klinici su nekakav temelj pružanja zdravstvene zaštite i sigurnosti pacijenata. Liječnici koji tamo rade ne mogu raditi neispavani, dekoncentirani i opterećeni s organizacijskim i međuljudskim problemima”, rekao je predsjednik Nadzornog odbora KOHOM-a.
Tapkamo u mjestu – problem CEZIH-a
Što se tiče pomaka ka ojačavanju sustava primarne zdravstvene zaštite, Bressan komentira da napredak ne primjećuje: “Vidim da se još uvijek tapka na mjestu iako je bivši ministar Milan Kujundžić rekao da je tapkanje u zdravstvenom sustavu RH – dobro tapkanje.
Moram primjetiti dodatne probleme. Prvi je da se smanjuju mogućnosti liječnika za pružanje kvalitetne zdravstvenu skrb svojim pacijentima, a smanjena su i prava ostvarivanja zdravstvene zaštite samih pacijenata s preseljenjem sustava CEZIH-a u centar dijeljenih usluga koji se očito potpuno krivo i neprimjereno radi. Dok mi razgovaramo, neke dijelovi sustava e-zdravstvenog uopće ne funkcioniraju, poput izvješća o bolovanju. To se ne objavljuje, ali onaj tko to radi – vidi.”
“Takav sustav treba seliti u satima kad on nije opterećen, kada je najmanje korišten – između 9 navečer i šest ujutro.
Šalju se potpuno krive poruke. Oko 19 posto radnih dana u mjesecu neka od funkcionalnosti je liječnicima, farmaceutima ili pacijentima – nedostupna. Tako da to nije 30 sati godišnje, već više 30 dana godišnje”, zaključio je Leonardo Bressan.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare