Profesor međunarodnih ekonomskih odnosa sa Sveučilišta Libertas Luka Brkić bio je gost Newsrooma u kojem je komentirao porez na ekstraprofit.
“Procjene su da bi rebalans proračuna mogao doći prije, no nitko to ne može egzaktno reći. Sve je vrlo neizvjesno, i ova pandemijska priča koja, bojim se, još nije završila, a ni rat u Ukrajini. I zato je teško prognozirati”, rekao je te dodao: “Čini mi se da je mogućnost rebalansa proračuna otvorena, ali na kraju krajeva to nije nikakva tragedija. On je dio redovne proračunske procedure”.
Brkić navodi kako se rasprave o proračunu te analize i komentari stalno vrte u krug.
“Rasprave o proračunu bile bi važne kad bi vodili računa o rashodnoj strani proračuna. Neprestano govorimo o prihodnoj strani, a rashodna strana je puno važnija u tom kontekstu i daje puno više odgovora. Ona najbolje pokazuje odnos snaga moći u društvu”, rekao je.
Analitičar kaže kako je proračun važna stvar svugdje u svijetu, na razini EU-a, ali on bi tek trebao biti odgovor na ono što krasi i opterećuje gospodarski život neke zemlje.
VEZANA VIJEST
“Ako se fokusiramo samo na rashodnu stranu onda ne gađamo u metu. Ako se složimo da je znanje socijalni kapital i okosnica svakog razvoja, ne bi li bilo logično da se u znanje i obrazovanje izdvaja puno više BDP-a u odnosu na neke druge stvari? Pa i u slučaju Hrvatske”, rekao je pa je dodao: “Ako porez na ekstraprofit stavite u kontekst nečega što se može nazvati ratna ekonomija, iz te ratne ekonomije se ne može izaći mirnopdopskim putem. U svim ratovima je to tako bilo, bila su povećana davanja. Ako ste zaradili nešto zahvaljujući ratu, onda ste ratni profiter. Porez bi po mom sudu imao smisla samo ako se oporezuju oni sektori koji su imali rast dobiti zahvaljujući ratnim okolnostima. Primjerice Norveška koja je bogata plinom i naftom”.
Napominje da pretpostavlja da se sad vraća dio uloženog u vrijeme pandemije.
“Ako je dobit nastala pripajanjem, inovacijama ili prodajom patentnih prava to se ne smije oporezivati ekstraprofitom. Što onda radimo? Nedopustivo je oporezivati nekoga tko je stvarno bio kreativan. Ne možete tražiti samo porez na resterećenje, a da istodobno ne govorimo o novim poreznim oblicima koji će omogućiti razinu javnih dobara i usluga koje mi kao društvo želimo.
Navodi kako je porez na nekretnine tabu tema zadnjih 30 godina.
“Ako rasteretite rad, vi morate negdje drugdje uzeti ako želite zadržati razinu prava korisnika proračuna. Kakva bi bila pozicija deficita i suficita u proračunu da mirovinski i zdravstveni sustav mogu sami sebe financirati? Kad ne otvaramo velike strukturne reforme, onada se bavimo vrstama rasprava koje su relativno jalove”, rekao je te dodao: Novac koji se povlači iz nacionalnog plana i oporavka je veliki i značajan novac, ali prvo, mi nemamo apsorpcijski potencijal da mi to povučemo. To je naš problem. Druga stvar je da se nikada nitko u povijesti razvoja zemalja svijeta nije obogatio na pomoći.
Za kraj je rekao da razvoj ove zemlje nije pitanje EU fondova nego je pitanje Hrvatske.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!