Globalno zagrijavanje velike dijelove kontinenta polako, ali sigurno pretvara u bure baruta - nesnosne vrućine i suše olakšavaju širenje divljih požara.
Prošlog mjeseca plamen je zahvatio zelena područja oko Palerma na Siciliji, progutao gustu šumu oko La Palme u Španjolskoj i opustošio zelene planine Rodosa u Grčkoj, natjeravši tisuće ljudi da bježe iz svojih domova i hotela, piše Politico.
Ovi požari nisu bili neizbježni, kažu stručnjaci za vatru i radnici hitnih službi. Istina je da Europska unija i njene zemlje članice ne uspijevaju spriječiti ovakve katastrofe.
“Požari su dokaz da ne ulažemo dovoljno truda u upravljanje tlom,” kaže Raffaele Cozzolino, talijanski vatrogasac i predstavnik sindikata iz Napulja.
Europska unija radi na stvaranju trajne flote kanadera, no dosad je malo pažnje posvećeno mjerama prevencije poput upravljanja šumama, kažu kritičari. Upravo zbog toga se s posljedicama svake godine moraju boriti vatrogasci poput Cozzolina.
Požari su diljem Europske unije progutali više od 200.000 hektara površine u prvih sedam mjeseci ove godine, a sezona požara nije ni izbliza završila.
“Samo trčimo za problemom,” kaže njemačka eurozastupnica iz redova Zelenih, Anna Deparnay-Grunenberg, koja je po zvanju šumarka. “EU zasad troši novac samo za reaktivne mjere po pitanju šumskih požara.”
Deparnay-Grunenberg tvrdi da je “debelo došlo vrijeme” da Bruxelles i EU provedu mjere prevencije poput natapanja tla i zaustave čistu sječu šuma.
No, koliko god to neprirodno zvučalo, stručnjaci kažu da Europa mora srušiti još drveća.
“Stare šume moraju biti ograničene površinom,” kaže Gavriil Xanthopoulos, direktor Instituta za mediteranske šumske ekosustave. “Ne želimo imati pune planine netaknutih šuma.”
Proždrljivi plamen
Za mnoge Europljane, ogromne zelene površine izgledaju kao idealno stanje prirode. Za Victora Resca de Diosa, one izgledaju kao smrtonosne zamke.
“Mislimo da je to divljina, da je to lijepo,” kaže on. “Istina je da je vrlo opasno.”
Resco de Dios profesor je šumarstva na španjolskom sveučilištu Lleida, a kaže da se recept za opasan požar sastoji od izvora paljenja, vremenskih uvjeta koji pomažu vatri da se proširi, ali i – najvažnije – velikoj količini goriva, odnosno neprekinutih poteza suhe vegetacije.
Većinu požara u Europi započinju ljudi, zlonamjerno, slučajno ili iz nebrige, što znači da je ključno educirati javnost o opasnosti npr. bacanja cigareta u šumi.
No prevencija paljenja ne bi trebala biti u fokusu budući da požar mogu pokrenuti i prirodni fenomeni poput munja, upozorava Resco de Dios.
Klimatske promjene mnoge dijelove Europe čine sušima i vrućima, što znači da je za smanjenje rizika od požara ključno smanjiti emisije plinova koje zagrijavaju planet, kao i pozabaviti se dostupnošću goriva.
Opisujući šumske požare kao “ogromne biljoždere” koji se nikada ne mogu najesti, Resco de Dios kaže: “Što više ima vegetacije, to će više vegetacije plamen proždrijeti. Što je ona suša, to će plamenu biti ukusnija.”
To je pogotovo katastrofalno u predgrađima gradova, gdje postoje ogromne površine koje su potpuno zapuštene, a mogu stvoriti katastrofalne požare, kaže vatrogasac Cozzolino.
Rješavanje tog problema ne znači samo smanjenje zapaljivog raslinja u šumama, već i strateško rušenje stabala. Malo je vjerojatno da će ta politika biti popularna, priznaje Resco de Dios.
“Ideal onoga što bi priroda trebala biti nama svima izgleda kao nešto iz Bambija, veliko je protivljenje upravljanju šumama,” kaže on, no naglašava da “rušenje stabala nije isto što i deforestacija.”
Površine prekrivene šumama smanjuju se na globalnoj razini, no u Europi su se posljednjih desetljeća povećale, jer poljoprivrednici napuštaju svoju zemlju i odlaze živjeti u gradove.
Bez redovitog čišćenja raslinja, šume su postale više divlje i gušće, što pridonosi nakupljanju zapaljive biomase, objašnjava Xanthopoulos.
“Šumski požari su uvelike rezultat modernog načina života,” dodaje.
Uloga Europske unije
Sprječavanje širenja divljih šuma po Europi djeluje nelogično, pogotovo jer Bruxelles postavlja ambiciozne mete za obnovu osakaćenih ekosustava na kontinentu.
Kontroverznim novim pravilima želi se ojačati otpornost prirode na klimatske promjene, no stručnjaci upozoravaju da bi napori za obnavljanje prirodnih površina mogli imati štetne posljedice ako se ne provedu ispravno.
Puštanje šuma da rastu prirodno, bez ljudske intervencije, na jugu Europe moglo bi biti “vrlo pozitivno za prirodnu bioraznolikost, no može donijeti i neželjene posljedice. Jedna od njih je rizik od šumskih požara,” kaže Inazio Martinez de Arano, viši stručnjak na Europskom šumskom institutu.
Europska unija obećala je poboljšati programe prevencije i nadzora požara u sklopu svoje strategije za šume do 2030. godine, no odugovlači se s donošenjem zakona za razvoj mreže za nadzor šuma na razini čitave Europske unije.
Očekivalo se da će Europska komisija predstaviti prijedlog zakona prije ljeta, no on je nestao s agende. Glasnogovornik komisije Adalbert Jahnz kaže da nema “konkretno vrijeme za najavu.”
Nekoliko vlada zemalja uglavnom iz središnje i istočne Europe protivi se programu za nadzor šuma. U pismu od 19. svibnja, skupina ministara poljoprivrede pod vodstvom Austrije izrazila je skepsu prema inicijativi, tvrdeći da se Europska unija ne bi trebala miješati u ono što oni smatraju nacionalnim pitanjem.
Iako odugovlači po pitanju prevencije, Bruxelles je zauzeo veću ulogu u koordiniranju hitnog odgovora na požare slanjem europskih vatrogasaca, kao i kanadera, u ranjive zemlje. Bruxelles također planira udvostručiti svoju flotu protupožarnih zrakoplova i kupiti još kanadera.
Ipak, stručnjaci i vatrogasci kažu da veći broj kanadera nije uvijek koristan.
“Zrakoplovi su korisni, naravno, no kada bih morao birati, radije bih želio imati više ljudi na terenu,” kaže Cozzolino, upozoravajući da talijanskim vatrogasnim postrojbama nedostaje i ljudi i opreme, kao i da se suočavaju sa sve većim zdravstvenim rizicima zbog izlaganja ekstremnim vrućinama i dimu.
Usto, dodaje Resco de Dios, generalno je jeftinije ulagati u prevenciju.
“Barem u Španjolskoj je trošak gašenja vatre oko 19 tisuća eura po hektaru,” kaže on. “Trošak prevencije je oko dvije tisuće eura po hektaru.”
Europa se mora probuditi i shvatiti prijetnju koju predstavljaju šumski požari prije nego se dogodi još jedna tragedija, upozorava Španjolac, dodajući da je posebno zabrinut zbog gradova i sela okruženih šumama.
“Postoje mjesta koja se u slučaju požara pretvaraju u zamke,” rekao je, “poput Matija”, grčkog sela u kojemu je 2018. u požaru poginulo 104 ljudi.
Zasad veliki požari pogađaju uglavnom mediteranske zemlje, no klimatske promjene nastavit će zagrijavati Europu i “požarni pojas nastavit će se širiti prema sjeveru, što znači da možemo očekivati požare u planinskim regijama poput Pireneja ili Alpi,” kaže Resco de Dios.
U središnjoj Europi pošumljena područja imaju više “goriva” od mediteranskih, što dovodi do većih požara, dodaje.
“Vidjet ćemo izgubljene živote, izgubljene domove, biznise čije poslovanje će trpjeti zbog požara,” upozorava. “Ljudi u Europi, u Bruxellesu, nisu niti svjesni što ih čeka.”
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!