"Slavonija - jučer, danas, sutra" naziv je debate koju je u Newsnightu vodila Ivana Tomić s mladima koji su se kandidirali na izborima i žele naći svoje mjesto u Saboru.
O problemima Slavonije, perspektivama i rješenjima u Newsnightu su svoje stavove sučelili Kristina Bakula (Most), Josip Štorek (HSS – Rijeke pravde) i Sanda Livia Madun (HDZ).
Zašto ste se odlučili kandidirati na izborima?
Bakula: Kad gledamo Slavoniju i Srijem, imamo prekrasna bogatstva, marljive mlade ljude koji nemaju prilike, a kad sam vidjela što se dogodilo nakon potresa i oluje, pa s afričkom svinjskom kugom, shvatila sam da mi mladi moramo nešto učiniti i ako mi ne napravimo nešto, promjene se neće dogoditi. Prijatelji su mi se raselili, zato sam se kandidirala.
Madun: 2014. sam se kandidirala za predsjednicu gradske organizacije mladeži Slavonskog Broda, a onda i županijske, i kroz politički razvoj imala sam uvid u procese i promjene. Ohrabrena podrškom mladih odlučila sam se kandidirati jer mislim da mladi moraju imati svoj glas u Saboru.
Štorek: Shvatio sam kroz svoje političko djelovanje da se mnoge odluke donose na štetu Slavonije, Slavonija izumire, sve manje nas je, a cijelo vrijeme se spominje da se puno ulaže, no u stvarnosti je drugačije. Kao načelnik općine vidio sam problematiku i sve me to potaknulo na kandidaturu.
Kako komentirate još uvijek mali broj mladih ljudi na listama?
Bakula: Imate velike stranke iza kojih stoje mecene i interesi, to su uglavnom ljudi u godinama s iskustvom i mogu ucjenjivati stranačke kolege. Za razliku od njih Most je pokazao da je vodeća stranka s brojem mladih na listama, mladi imaju priliku govoriti, vodimo se moralnim principima i mladi stručni ljudi imaju priliku. To je razlika ostalih stranaka i nas u Mostu.
Madun: HDZ prednjači po broju mladih na listama. U svakoj izbornoj jedinici na svakoj listi je nekoliko mladih. Imamo i nekoliko mladih kandidata do 35 godina, imamo mlade ministre – Erlić, Piletić, Malenica, za mene su i oni mladi.
Štorek: Prepoznajemo mlade u HSS-u. Imamo dva mlada načelnika. Mladima samo treba dati priliku da daju svoje ideje. Na nekim listama starije osobe ne daju pred sebe, oni su na svojim mjestima.
Svi dolazite iz V. izborne jedinice. U toj izbornoj jedinici je najžešća politička borba na desnici. Kakva su vaša očekivanja, mislite li da ima šanse da uđete u Sabor?
Madun: U HDZ-u se ne bavimo političkim borbama. Važno nam je da smo ispunili obećanja i da opet imamo kvalitetan program. Nije nam važno tko će imati priliku postati saborski zastupnik jer svi imaju svoje kvalitete i uspješno će se zalagati.
Bakula: Most je stranka od centra na desno. Ne mogu se složiti s time jer HDZ je po profilu stranka od centra na lijevo, SDP je ljevica, Domovinski pokret iza kojeg stoje tajkuni i odluke donose prema interesu… To su stranke koje funkcioniraju iz interesa dok je Most jedina stranka od centra na desno koja zastupa te vrijednosti i koja je napravila povijesne preokrete držeći se svojih principa.
Štorek: Ne osvrćemo se na rat na desnici, koncentrirani smo na svoj program. Želimo prezentirati da je Slavoniji stvarno potrebna korjenita promjena jer ovim tempom i ovakvim stanjem nećemo dobro proći.
S kojim se problemima mladi Slavonci suočavaju?
Madun: HDZ-ova vlada se uz sve krize trudila omogućiti bolji život. Građanima možemo ponuditi stabilnost. Odrasla sam u obrtničkoj obitelji, radila sam kao student. Da nije bilo mjera Vlade u koroni, brojni privatnici su mogli staviti ključ u brave.
Bakula: Mjere i odluke tijekom covida, taj apokaliptični pristup je doveo do toga da su mali i srednji poduzetnici krahirali. Stabilnosti nema jer ako ovako nastavimo gubiti stanovništvo, za 10 godina ćemo imati milijun stanovnika manje. Mladi su razočarani. Ako u Slavoniju ili Srijemu želite posao, morate imati stranačku iskaznicu.
Štorek: Najveći problemi su niske plaće definitivno. Mlade obitelji ne mogu funkcionirati, to je dovelo do iseljavanja. Moramo mlade potaknuti na povratak, a to možemo samo razvojem gospodarstva, podizanjem plaća, otvaranjem radnih mjesta…
Madun: Kristina je spomenula da se bavi samo pražnjenjem džepova građana, da su mladi nezadovoljni. HDZ-ova vlada je za mlade poduzela toliko mjera kao nitko dosad. Kao da ne živimo u istoj državi.
Bakula: Pokazatelj toga da mjere nisu dovoljne je to da gubimo mlade, samo iz Vukovarsko-srijemske županije nestalo je ljudi veličine grada Vinkovaca. Kao da ne živimo u istoj državi.
Tko je odgovoran za iseljavanje iz Slavonije? U posljednjih deset godina pet slavonskih županija izgubilo je 136 tisuća stanovnika, otprilike jednako koliko ljudi živi u Osijeku, Požegi i Vukovaru.
Štorek: Državna vlast. Počelo je prije osam godina.
Madun: Iseljavanje je počelo prije 10 godina kad je bila SDP-ova vlada. To je bilo zbog loše Milanovićeve politike, nesigurnosti, a ulaskom Hrvatske u EU-u otvorile su se granice pa smo i znali da će se to dogoditi.
Bakula: Odgovorni su oni koji su upravljali državom od njenog osnutka, posebno zadnjih 10, 20 godina, a to su HDZ i SDP.
Štorek: Najviše se ljudi iselilo u dva mandata ove vlade.
Madun: Jedno vrijeme je i Most bio na vlasti. Jesu li odredili tarife koje će koštati za njihov sastanak kao što je to bila praksa Mosta?
Bakula: Most je vrlo kratko bio na vlasti i tad je vraćen vanjski dug za četiri milijarde, otvoreni su arhivi, povučeni su novci za reformu javne uprave. Most je u kratkom periodu pokazao da može više od dvije velike stranke u 20 godina.
Je li poljoprivreda potrebna Slavoniji?
Štorek: Naravno da je jer bez poljoprivrede nemamo ni prehrane, ničega. Poljoprivreda je u jako lošem stanju. Politike treba usmjeriti na domaću proizvodnju i samodostatnost, ali takva praksa trenutno ne postoji zbog uvozničkih lobija.
Bakula: Poljoprivreda treba Hrvatskoj. Slavonija i Srijem su žitnice i imaju bogato tlo. Što se tiče velikog uvoza, to je ugroza nacionalne sigurnosti. S obzirom na sva geopolitička kretanja, ako niste samodostatni, u velikom ste problemu, ne možete prehraniti državu. Pogotovo sad nakon afričke svinjske kuge.
Madun: Puno je poljoprivrednika, treba se prilagođavati tržištu i sve će doći na svoje mjesto. Neki se poduzetnici snalaze bolje, neki lošije. Kad govorimo o uvozu hrane, uvozimo jer ne možemo proizvesti dovoljno za sebe, a razlozi su razni.
Štorek: Kolegica je rekla da uvozimo jer ne možemo dovoljno proizvesti. To nije istina jer smo 2004. imali 64.000 proizvođača mlijeka, a danas imamo 2.600. Nije 61.500 proizvođača nestalo, to je loše vođena politika. I nije tako samo u sektoru mljekarstva.
Bakula: Velikih problema imaju i ljudi koji se bave uzgojem žitarica jer su otkupne cijene strašno niske.
Madun: Zemlja traži i dobrog slugu i dobrog gospodara. Moramo se prilagođavati suvremenim tehnologijama i ići u korak s vremenom i globalizacijom.
Bakula: Da nije bilo prosvjednika, ne bi dobili ni ovu potporu koju su dobili.
Svinjska kuga, je li se upravljalo odgovorno i je li odmah u početku sve poduzeto kako se ne bi širila?
Madun: Suočili smo se s bolesti za koju ne postoji ni lijek ni cjepivo, ali smo je zaustavili sustavom temljenom na znanosti, struci i koordiniranom radu. U kratkom su roku poduzete epidemoiloške mjere, a i osigurali smo pomoć svinjogojcima kroz niz mjera. Nije zabilježen pad svinja u odnosu na razdbolje prije afričke svinjske kuge.
Bakula: Nije se upravljalo dobro, to pokazuje broj eutanaziranih svinja. Znalo se neko vrijeme da u susjednim zemljama postoji kuga, nije se na vrijeme reagiralo, nije se reagiralo oko divljih svinja i uslijed loše organizacije ljudi su morali izaći na ulice.
Štorek: U startu se katastrofalno postupilo. Čim je izbilo prvo žarište, trebalo se u krugu od 3 km eutanazirati sve žive svinje. Trebale su biti dezinfekcijske barijere u svakom pogođenom mjestu. Zbog sve je eutanazirano više svinja nego što je trebalo.
Madun: Objasnite kako to da nije zabilježen pad broja svinja u odnosu na ranije? Kakva konkretna rješenja nudi HSS?
Bakula: Zanimljiva je zloupotreba situacije. U Slavoniji imamo dosta ljudi starije dobi i oni su uzgajali svinje za svoje potrebe. Ta brojka sigurno proizlazi od tih malih gospodarstava.
Jesu li deološke podjele u Slavoniji kočinica razvoja? Mijenja li se situacija ili je to još uvijek dominantno?
Bakula: Ne mislim da je to kočnica razvoja jer ljudi tamo uglavnom njeguju obiteljske, tradicionalne vrijednosti. Ja smatram da je to nešto ljudski, njegujem obiteljski život, zaštitu života od začeća do smrti, poštujem druge i ne mislim da je prepreka.
Štorek: Mislim da jesu. Previše se po medijima spominje ideološka podjela umjesto da se koncentriramo na goruće probleme – ekonomiju i iseljavanje.
Madun: Mislim da je svjetonazor važan, on određuje naš identitet.
Što mislite o građanskom i seksualnom odgoju u školama?
Madun: Ja to nisam imala kao predmet u školi i mislim da mi ništa ne fali. Hrvatska kroz povijest dijeli kršćanske vrijednosti koje se najbolje ogledaju u zasnivanju obitelji kao esencije društva i odgoju djece u duhu toga. Upravo taj građanski i seksualni odgoj su dio nastavnih cjelina i djeca o tome uče kroz različite predmete i smatram da tako treba i ostati.
Štorek: Ako bi ga se uvelo, bio bi samo građanski odgoj i educirali bismo djecu kako se ponašati i o svemu općenito.
Bakula: Ja sam protiv bilo kakvog seksualnog odgoja u školama jer smatram da roditelji mogu odgajati djecu po svojim vrijednostima, to je njihovo zajamčeno ustavno pravo i ne smatram da škola treba preodgajati djecu.
Je li mentalno zdravlje tabu tema u Slavoniji?
Madun: Mentalno zdravlje je narušeno generaciji koja je bila izložena ratu i s tim ćemo se suočavati još niz godina. Tome treba izbojlno pristupiti, sve više je depresije i anksioznosti.
Bakula: Potreba za stručnjacim psihijatra i psihoterapeuta je velika u cijeloj Hrvatskoj, ali treba uzeti u obzir i današnji tehnološki napredak i da se kroz mreže mladima nameće stil života koji nije naravan ili se nameće određen izgled. Ljudima treba objasniti da trebamo biti prirodni, ono što jesmo. Tehnologija je u tom smislu utjecala na ljude i tu postoji određena potreba za stručnjacima kojih nedostaje.
Štorek: Nije tabu tema. Tome treba stručno pristupati jer tehnologija utječe puno na djecu.
Kako iskorijeniti korupciju?
Madun: Ljudska je svijest ponekad precijenjena i svako društvo mora imati kontrolne mehanizme, zakone i propise. Nitko ne može biti znad zakona. DORH jednako istražuje od vrha do dna i tako treba ostati.
Bakula: Rješenje za korupciju je jednostavno – maknuti HDZ s vlasti, oni su sravnili u svakom pogledu našu državu. Što se tiče uhićenja ministara, uhićuje ih se samo kad mediji progovore.
Štorek: Rješenje s Turudićem nikako. Rješenje korupcije je slojevito jer ona je prisutna svugdje u društvu. Prvi potez je smjena Ivana Turudića.
Madun: Pravo i pravda najčešće ne idu zajedno.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!