Radimir Čačić, predsjednik Narodne stranke - Reformisti gostovao je u N1 Studiju uživo u kojem je komentirao rast kamatnih stopa, inflaciju i zakon o izbornim jedinicama.
“Kamate će rasti, jedan od neizbježnih instrumenata u smanjivanju inflantornih kretanja je porast kamata. O tome ne treba dvojiti, to je normalan sinusoidni ciklus. Građani, fiksirajte kamate, ova razina neće biti tako dobra sigurno sljedećih 5, 6, 7 godina”, rekao je.
Kaže kako ulazak u eurozonu ublažava rast kamatnih stopa.
“Rizici su smanjeni. Da ne ulazimo u eurozonu, bio bi veći rast kamatnih stopa, no ne možemo reći koliko. Sad se pokazuje da svi oni argumenti koji su bili protiv eura su šuplji i opasni. Da, euro je za nas dobra stvar, što naravno ne znači da je to uvijek bilo tako”, rekao je pa dodao: “Kad govorimo o inflaciji, to je uvijek statistička kategorija i sarma. Kažemo da je inflacija de facto kod nas 12,8, a ona nikako nije ispod 20 posto. Pa građani ne kupuju šarafe, nego kruh, mlijeko, plaćaju račune”.
Navodi kako su se sindikati izborili za povećanje od 6 posto, no mi svi zajedno plaćamo tu razliku. “To predstavlja to smanjenje naših prihoda. To je posljedica ogromne potrošnje bez pokrića u vrijeme korone. Europa ne može ne ući u recesiju, naravno da će ući. Recesija počinje s tri tromjesečja zaredom u minusu, ali ako smo mi imali rast 5, 6, pa pali na 1 posto, to je već znak da snažno tonemo. Mi ulazimo u recesiju, mi smo ušli recesiju i svjedočimo tome po svojim džepovima”, kaže.
Navodi kako trenutno raste porez na dobit.
“Dva puta više raste dobit u ovim crnim vremenima, ekstra profiti su tu. Kod obnovljivih izvora energije, posebno vjetra, svi ti kojima smo dali stotine milijuna raskidaju ugovore kako bi zaradili milijarde, sad su profiti po 300, 400 posto, a mi to sve plaćamo”, kazao je.
Smatra da prvi nužni i gorući potez Vlade mora biti donošenje zakona na ekstraprofit.
Navodi da je ogroman problem i porez na nasljeđe.
“Mi smo zemlja koja je izašla iz tranzicijskog prostora, sve te priče da ćemo vratiti novac su gluposti. Recimo, na cifre veće od 5 milijuna eura trebalo bi uvesti skalu koja će doći i do 90 posto poreza na nasljeđe”, rekao je te dodao: “Ključno je i dizanje poreza na darove. U ovoj zemlji nitko ne misli o sudbini zemlje, ali misli o opstanku na vlasti”.
Navodi kako građani od Vlade generalno dobivaju relativno malo, ali kaže kako je energetska pomoć bila dobar potez.
“Vlada tu, pošteno govoreći, relativno dobro pliva”, rekao je.
Rekao je i kako bismo mi u Hrvatskoj najradije ukinuli poreze, a sve što imamo bismo podijelili. “Ne ide to baš tako”, kaže.
Navodi kako je Hrvatska izgubila 5,4 milijardi jer nismo uzeli europski novac, što iznosi trećinu našeg duga u zdravstvu.
“Sustav za obnovu je potrošio dvije trećine sredstava, a zdravstvo samo desetak posto. Sustav je potpuno krivo postavljen. Dvije trećine ukupnih dugova u zdravstvu stvara država kroz državne bolnice koje se zovu klinike. Sve što sad hoće napraviti u reformi, financijski se već moglo napraviti”, kaže.
Kaže da je potrebno postaviti bar neke ciljeve u kojem se smjeru kretati.
“Centralna nabava je mogla davno biti realizirana, posebno u segmentima potrošnog materijala poput opreme i pomagala. Devedeset posto ovog što Beroš kaže da treba napraviti, to svi znamo, ali on to neće napraviti”, kaže.
Dotaknuo se i zakona o izbornim jedinicama.
“Zakon koji je napravljen krajem devedesetih je bio usklađen s ustavnom kategorijom da glas jednako vrijedi. Krojenje je jedan dio priče, a pravo glasa je drugi. Krojenje može biti bilo kakvo, a pravo glasa je protustavno”, navodi.
“Kako bih ja uopće rekao da moj glas ne vrijedi kao vaš pa ne mogu ja tražiti da moj glas vrijedi trećinu više od vašeg. Zato postoji Ustav, ali postoje rješenja koja ima pola Europe, a to je da se izborne jedinice formiraju u okviru regionalnih samouprava. To znači – 21 izborna jedinica za 21 županiju, ali broj zastupnika bi bio različit. Ili postoji rješenje da cijela država bude izborna jedinica, ali to ne bi bilo dobro”, zaključio je.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare