Brzi kućni testovi na koronavirus moći će se uskoro kupiti i u Hrvatskoj i trebali bi stajati manje od 100 kuna. No, njihovi rezultati neće se moći iskoristiti kao dokaz da osoba nije zaražena, čulo se, među ostalim, jutros u emisiji "U mreži Prvog". Član Vladina znanstvenog savjeta, Ozren Polašek s Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Splitu kaže kako se tim testom "dokazuje bolest, a ne dokazuje se zdravlje".
Polašek je objasnio što se želi postići probnim okupljanjima. “Tu nam je najzanimljiviji podatak o tome kako se virus širi u koliko, toliko kontroliranim uvjetima. Naime, vi kad dobijete nekog pozitivnog vi ga možete samo unazad pitati čemu je ta osoba bila izložena i ona se može ali i ne mora prisjetiti svega. Kod eksperimentalnih okupljanja nam je najzanimljivije koliko štite dvije doze cjepiva je o tome nam ovisi jesen i iduća godina”, pojasnio je.
VEZANE VIJESTI
Ivana Pavić Šimetin kaže kako imamo tri komponente tzv. kovid putovnica – cijepljenje, preboljenje i negativan PCR ili antigenski test. “Što se tiče cijepljenja, za sada putovnice nemaju rok trajanja, ali kod preboljenja one vrijede 6 mjeseci”, dodala je.
Objasnila je i kakvo nam olakšanje donose kućni testovi. “Najčešće se uzima uzorak sline ili bris nosa, može biti i test tonzila, ali ne može se u kućnoj upotrebi uzeti bris nazofarinksa, to se smatra invazivnom pretragom koju radi liječnik. Dakle, mjesto uzimanja uzorka nije toliko specifično za covid-19 da bi mogli zadovoljiti kriterije potrebne za službene svrhe”, objasnila je.
“Ti testovi trebaju proći isti put kao i antigenski testovi, dakle da se utvrdi koja im je točnost. Osnovna je ideja da se stvori europska baza podataka o testovima koji su dovoljno precizni da se mogu koristiti”, kaže.
Polašek kaže da se kućnim testom u principu dokazuje bolest, a ne dokazuje se zdravlje, nije toliko pouzdan kao PCR test. “To je jedan od alata koji se može koristiti, ali nije toliko pouzdan kao test PCR-om. Takav test je zanimljiv za uvjete nekakve visoke epidemije, vidjeli smo to npr. u Njemačkoj i Austriji gdje su ljudi koristili nekakve oblike takvog testa, čak i za ulazak u nekakve dućane ili kod frizera. Ovo jest nekakva brza dijagnostika, međutim treba uzeti u obzir što ona može pokazati, koje podatke nam ona daje”, objašnjava.
Dodaje kaže kako mjere treba postupeno popuštati, a ne posve ukinuti.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!