Odvjetnik Ive Sanadera Čedo Prodanović u Novom danu govorio je o procesu protiv njegovog branjenika, kao i o stanju u sudstvu.
Kazao je kako su se približili konačnoj presudi.
“Zbog suđenja bivšem premijeru, internacionalnog karaktera, inkriminacije nisu blage, a to se jednu dimenziju više doživljava u javnosti. No to je u okvirima standarda neefikasnog pravosuđa, iako bi se možda očekivalo da se tu i više poštuju standardi koji bi bili uobičajeni, a standardi su se kršili na štetu Ive Sanadera”, kazao je Čedo Prodanović.
Što se slučaja tiče, odvjetnik kaže:
“Ovdje je bio čitav niz okolnosti. Čini mi se da problem prvo nastaje prilikom pripreme optužnica. DORH, tj. sada USKOK, vodi istrage koje se ne kontroliraju do časa potvrde optužnice. Radi se o velikim predmetima s ogromnim dokaznim materijalom. Nijedno sudsko vijeće kada dobije optužnicu na razmatranje ne može steći pravi uvid o tome što se zapravo događa i zadovoljava se sintagmom da postoji osnovana sumnja i to pušta na raspravu i na raspravi se počinje voditi prava istraga.
Kako tužiteljstvo nije kontrolirano u svojim ovlaštenjima, oni često puštaju optužnice za koje su svjesni da nisu sasvim provjerene i u čiji ishod nisu sigurni. To se negativno reperkurira u sudskom postupku. Osim toga, radi se i o većem broj optuženika, pa se neki javljaju, pojavljuju, neki ne…”, kazao je Prodanović, pojašnjavajući kako se to ne odnosi na Sanadera.
Priča da je Ustavni sud determinirao odluku Arbitražnog vijeća nije točna
Kod Sanadera je Ustavni sud ukinuo pravomoćnu presudu.
“Nakon odluke Ustavnog suda tri godine nije bila zakazana rasprava, s čim obrana ni on nije imala nikakve veze, a onda se na juriš završavao predmet preko koljena na njegovu štetu”, rekao je Prodanović.
Smatra se da je odluka Ustavnog suda više od odluke da se ukine presuda, te da je to i politička odluka koja je utjecala na arbitraže i odluke u arbitražnim postupcima.
“To je lažna teza koja se namjerno protura u javnosti. Slučajno sam bio na toj arbitraži. Ustavni sud nije uslovljavao način provođenja rasprave u Ženevi. Arbitražu čine tri vrhunska svjetska pravnika i raspravljalo se o tome je li od strane MOL-a plaćen mito Sanaderu. To je bio jedini predmet dokazivanja. Oni su zaključili da nije bilo mita, da je suđenje bilo nepravedno, da je Sanader imao pristranog suca.
Na Ustavni sud se ne može vršiti pritisak. Priča da je Ustavni sud determinirao odluku Arbitražnog vijeća nije točna.
Ustavni sud je garant postupka. Odvjetnici nisu garant poštenja branjenika, ali se borimo da oni imaju pravedan postupak. No ovdje nije sve bilo po PS-u. Ponovno ćemo morati ukazivati na propuste. U žalbi smo već naveli niz povreda zakona za koje mislimo da nisu samo profesionalne greške”, kazao je Prodanović.
Obrana Hernadija smatra da je zastara nastupila
Što se tiče toga prijeti li zastara u odnosu na Zsolta Hernadija, kaže:
“O odnosu na Hernadija je prijepor. Zastara za njegovo djelo nastupa nakon 10 godina plus dvije, ako je donesena prvostupanjska presuda. No, taj je predmet bio na Europskom sudu u Luksemburgu i prijepor je je li za to vrijeme prekinut zastarni rok ili ne. U svakom slučaju obrana Hernadija smatra da je zastara nastupila, a sud nije donio odluku. No i po sudačkom računanju roka zastare ona se približila.
Oni mogu u odnosu na Hernadija obustaviti postupak, u odnosu na Sanadera ukinuti ili potvrditi ili varirati s kaznom”, kazao je.
Moguć odlazak i na sud u Strasbourgu.
“Naravno da ćemo, ako dobijemo potvrdu osuđujuće presude, ići sljedećim koracima ka Strasbourgu. Neću reći da smatram da će Ustavni sud pod pritiscima javnosti od prošlog događaja popustiti, ali ako ne uspijemo, idemo u Strasbourg, drugo nam ne preostaje”, kazao je Prodanović.
Izbor predsjednika Vrhovnog suda: Đurđević se u blatu našla ni kriva ni dužna
Kazao je kako smatra da je nesporno da predsjednik ima izborne, ustavne funkcije da predlaže kandidata za Vrhovni sud.
“Njemu se podmetnulo kukavičje jaje sa zakonom da se na javni poziv mora ići kroz DSV. Dolazimo do licemjerne situacije – ako se želi postupati legalistički, on to mora prihvatiti i dogovoriti se s nekim.
Zlata Đurđević se u blatu našla ni kriva ni dužna. Ona je dobila 1 od 33 glasa od sudaca Vrhovnog suda, što pokazuje da oni ne žele strano tijelo u svojim komformističkim institucijama.
Predsjednik, uzevši ingerencije koje ima – na organizaciju suda, pravosuđa, kontrolu nižih sudova… Sve se to na kraju sublimira u njegovim funkcijama i nije nevažno tko je predsjednik. Nema ovlasti da napravi revoluciju, ali ima ovlasti na simboličkoj razini i na nekom ugledu koji će taj sud ponovno steći u javnosti”, rekao je Prodanović.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare