U Italiji je već od 1. travnja na snazi zakon koji obvezuje sve zdravstvene djelatnike, a ne samo liječnike, da trebaju biti cijepljeni. Kako to funkcionira u praksi, objasnila je dr. Nela Sršen, liječnica iz Sveučilišne bolnice u Padovi.

Odgovarajući na pitanja kakva je budućnost COVID potvrda, kako se one već primjenjuju u drugim državama, možemo li očekivati njihovo uvođenje i za druge djelatnosti te kakvo je pravno uporište COVID potvrda dr. Nela Sršen rekla je za HTV kako u Italiji ima više od 4500 članova Liječničke komore, njih 1400 nije cijepljeno, ali 80 posto tih necijepljenih nastavlja raditi, iako jer na snazi zakon od 1. travnja.

‘Taj zakon ima dosta manjkavosti, odnosno dosta rupa koje liječnici koriste’, kazala je Sršen.

Profesorica na Katedri za radno i socijalno pravo s Pravnoga fakulteta u Zagrebu prof. dr. sc. Ivana Grgurev kazala je kako postoji poseban propis koji štiti pučanstvo, Zakon o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti, koji je bio temelj za donošenje odluka Nacionalnog stožera civilne zaštite, a odnosi se na sektor zdravstva i socijalne skrbi gdje se predviđa obveza ili testiranja ili pokazivanja potvrda o cijepljenju.

Zamjenica ravnatelja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Ivana Pavić Šimetin rekla je da su sve mjere koje su obilježile pandemiju u smislu smanjenja širenja pandemije i zaštiti pučanstva od obolijevanja i teških oblika bolesti, pa i smrti, vrlo su često nailazile na otpor i nerazumijevanje manjeg dijela populacije. ‘Većina građana sve je to prihvatila kako je Nacionalni stožer civilne zaštite to i propisao za sva tri vala pandemija. Sada imamo četvrti val, ali sada imamo i novo oružje, odnosno cjepivo, pa nema razloga da se netko ne cijepi ako je to cjepivo na raspolaganju i ima ga dovoljno za građane. Posebno se to odnosi na zdravstvene djelatnike koji su u kontaktu s ljudima. Ti ljudi mogu biti i teško bolesni, te mogu imati narušen imunološki sustav, odnosno mogu biti imunokompromitirane osobe. Znači takva osoba ako se i cijepi ne može imati dobar odgovor na to cjepivo. Prema tome onaj drugi koji za njega skrbi, kojemu je ta osoba povjerila svoje zdravlje, treba se cijepiti da bi zaštitila tu bolesnu osobu’, poručila je Pavić Šimetin.

Naglasila je kako i cijepljene osobe mogu unijeti zarazu, ali one osobe koje se testiraju, a nisu cijepljene imaju veće izglede da unesu zarazu od onih osoba koje su se cijepile ili su preboljele COVID-19. Dodala je da test uvijek može biti lažno negativan. ‘Najveća sigurnost bi bila da se ljudi svakodnevno testiraju, pa čak možda i više puta, ali to je neprovedivo, stoga se mora ići na dogovor koji se smatra prihvatljivim, a rizik je minimalan. Cijepljenje i preboljenje donose dovoljnu razinu zaštite koju možemo prihvatiti, ali naravno da postoji i taj rizik da se te osobe zaraze, ali on je mali’, kazala je.

Profesorica Grgurev rekla je kako je nužno štiti stariju i ranjivu populaciju te da su ovakve mjere trebale biti donesene i ranije. Pavić Šimetin je dodala kako postoji porast u cijepljenju zdravstvenih djelatnika, a najviše liječnici.

Grgurev je istaknula da same odluke ne navode sankcije, one samo kažu da u slučaju odbijanja testiranja ili predočavanju covid potvrda nemate mogućnost pristupa prostoru poslodavca, ali to nije pravni izvor gdje bi to trebalo i navoditi.

‘Što se tiče potencijalnih sankcija možemo reći da to jest povreda obveza iz radnog odnosa, a jedino sudska praksa utvrđuje je li nešto opravdani razlog za otkaz ili nije. Što se tiče suspenzije, odnosno neisplate plaće dok djelatnik ne radi, odnosno odbije testiranje, ne mogu ući u prostor poslodavca, također Zakon o radu ne predviđa disciplinsku odgovornost. Jedino disciplinsku odgovornost predviđa poseban propis, Zakon o državnim službenicima, no taj dio suspenzije nije posve nepoznat u Zakonu o radu, recimo kada je riječ o štrajku’, poručila je.

Pavić Šimetin je naglasila da će se ići k tome da se svaki izostanak s posla tretira kao i svaki drugi neopravdani izostanak s posla.

Sršen je dodala kako je ona bila skeptična što se tiče cijepljenja, te je dobila dvije opomene.

‘Čovjeku nakon doživljenog iskustva, ipak prevlada razum i tim više što ne radim to zbog sebe, nego ambijenta u kojem radim i živim. Kad govorim o slobodi, mislim da smo samim ponašanjem skinuli slobodu, jer ne znamo što će biti. Ovo je jedno iskustvo koje živimo svi zajedno, cijelo čovječanstvo. Nadam se da će prevladati ipak razum’, rekla je Sršen za HTV.